"Smatram da je trenutna situacija rezultat toga što su odgovorni grubo zakazali", rekla je Frauke Zipp, neurologinja iz njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina. To su jasne riječi žene koja spada u najvažnije savjetnike Vlade tijekom pandemije, piše Deutsche Welle.
Ona je za list Die Welt podsjetila da je krajem ljeta postojala ponuda BioNTecha da Berlin pribavi znatno više doza cjepiva. "Zašto tada nije naručeno više cjepiva, uz rizik?", pita se Zipp.
U Njemačku će do kraja siječnja stići svega tri do četiri milijuna doza cjepiva protiv korone. To ni izbliza nije dovoljno da se cijepi ni prioritetna grupa koja broji gotovo devet milijuna ljudi – starijih od 80 godina, stanara staračkih domova i medicinskog osoblja na prvoj liniji borbe protiv virusa.
Službeni Berlin je predugovorima i ugovorima osigurao oko 300 milijuna doza od raznih proizvođača, djelomično preko EU-a, a djelomično i samostalno. To je u teoriji dovoljno da se čitavo stanovništvo dvaput cijepi, ali je problem što većina tih vakcina ili još nije odobrena ili će biti proizvedena tko zna kada.
Oporba kritizira
Prema datoteci Our World in Data, od 27. prosinca, kada je širom EU-a započelo cijepljenje, u Njemačkoj je prvu dozu cjepiva dobilo svega oko 200 tisuća ljudi. Kvota cijepljenih je time oko 0,25 posto. Slično sporo se stvar odvija u cijelom EU-u. Istovremeno je Izrael već cijepio 12,59 posto populacije, a bolje od Njemačke stoje i Velika Britanija i Sjedinjene Države koji su nešto ranije počeli s imunizacijom.
Michael Theurer, zastupnik Liberala u njemačkom parlamentu Bundestagu, kritizira ministra zdravlja Jensa Spahna da je tijekom jeseni propustio priliku reagirati na brz razvoj njemačkog cjepiva iz BioNTecha i osigurati više doza. "Mora se razjasniti gdje je nastao ovaj nemar", kaže i Jan Korte, zastupnik Ljevice, koji traži da se ministar izjasni pred zastupnicima u parlamentu.
Spahn je međutim odgovorio da "sve u svemu" cijepljenje teče dobro i prema najavama. "Podrazumijeva se da bi bilo lijepo imati više cjepiva i mi radimo u tom pravcu", rekao je ministar. U igri je otvaranje proizvodnog pogona za BioNTech-Pfizerovo cjepivo kod Marburga.
Klađenje na pogrešne konje
Bavarski premijer Marcus Söder prebacuje krivicu na Europsku uniju koja je u ime članica naručila najveći kontingent cjepiva. "Europska komisija je previše birokratski planirala: naručili su premalo od pravih proizvođača i predugo su pregovarali o cijeni", rekao je Söder za tabloid Bild.
EU i Njemačka su se najviše oslonili na klasično cjepivo AstraZenece koje se može proizvoditi u većim količinama i po niskoj cijeni – ali još nemaju dozvolu za uporabu. Bruxelles je početkom rujna naručio 200 milijuna doza od BioNTecha i dobio opciju za još sto milijuna.
Puno ranije su već druge zemlje kupile puno veće količine tog istog cjepiva u odnosu na broj stanovnika: Velika Britanija je uzela 30 milijuna, SAD čak 600, a Japan 120 milijuna. "Teško je objasniti kako to da je dobro cjepivo razvijeno u Njemačkoj, ali da se negdje drugdje brže i više cijepi", rekao je Söder.
Slično razmišlja i Klaus Remme, novinar radija Deutschlandfunk: "Naravno da se ljetos nije moglo znati koje će cjepivo dobiti trku, ali s obzirom na to da šampion BioNTech dolazi iz naše zemlje, može se postaviti pitanje kako to da Vlada nije kod njih pravovremeno naručila velike količine", kaže Remme.
I osnivač BioNTecha Ugur Sahin je u intervjuu za aktualno izdanje magazina Spiegel ukazao da su druge zemlje brže kupovale njihovo cjepivo od EU-a. "Europska unija nema direktnu nadležnost jer i članice imaju pravo glasa. U situaciji kada se pregovara, a postoji velika potražnja, to oduzima vrijeme", rekao je Sahin. Zato sada situacija sa cijepljenjem u Njemačkoj "nije ružičasta", rekao je ovaj znanstvenik.
