Promjena partnera, kakvoj sad svjedočimo, nije za Tursku ništa novo, navikli su svijet da im se vjernost mijenja ovisno o tome što je na kocki
Sjedinjene Države su izrazile zabrinutost jer Turska, saveznik u NATO-u, planira kupiti ruski raketni sustav zemlja-zrak S-400, a ne neki zapadni sustav poput Patriota, te su zbog toga najavile da bi mogle blokirati tursku nabavu najsuvremenijih američkih zrakoplova F-35.
Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan je na dodjeli diploma vojnim časnicima rekao da su Turskoj potrebni i borbeni avioni F-35 i da će za njihovu nabavu nastaviti plaćati Sjedinjenim Državama. Dodao je i da će nabaviti avione od nekog drugog ako ih SAD prestane isporučivati.
U lipnju su Sjedinjene Države simbolično predale prva četiri zrakoplova F-35 turskim zračnim snagama. Turska je od SAD-a naručila ukupno 30 zrakoplova F-35, a u konačnici bi ta narudžba mogla narasti na ukupno 120 aviona. Dosad "isporučeni" američki lovci još se uvijek nalaze na američkom tlu, gdje se turski piloti trenutno nalaze na obuci.
Pad turske lire
No, ovo je samo dio problema kojeg SAD imaju s Turskom. Washington sve više brine da se događa potencijalno kritičan poremećaj odnosa unutar NATO-a, upravo zbog sve bliskijih veza Rusije i Turske, NATO-ovog saveznika, u trenutku kad se veze Ankare i Washingtona dodatno pogoršavaju zbog zatvaranja američkog pastora u Turskoj.
Američki predsjednik Donald Trump je ranije ovog mjeseca tvitao kako američko-turske veze "nisu dobre u ovom trenutku" te je najavio nametanje viših tarifa Ankari što bi moglo dovesti do drastičnog pada turske lire. Erdogan je tog istog popodneva bio na telefonu s Putinom te su dogovorili bliskiju suradnju na područjima obrane, energenata i trgovine.
Erdogan i Putin
Turska između Zapada i Azije
Ovakva promjena partnera na globalnoj sceni nije ništa novo za Tursku koja se već dugo vrti između Zapada i Azije. Unatoč ekonomskoj ranjivosti zemlje, Erdogan, čini se, sada signalizira da ima alternativu svojoj tradicionalnoj ulozi bedema protiv sovjetske Rusije koju u očima zapada ima još iz vremena Hladnog rata.
"S turskog gledišta, SAD su postale veća prijetnja od Rusije upravo zbog različitih stavova oko ključnih pitanja. Zbog toga Turska drži da Ameriku, koja je saveznik, treba držati na sigurnoj udaljenosti i paralelno s time balansirati suradnju s Rusijom", kaže profesor međunarodnih odnosa Sener Akturk za AP.
Niz problema
Ranije spomenuta ključna pitanja oko kojih se Washington i Ankara ne slažu su sljedeća: američka vojna potpora kurdskim borcima u Siriji koje Turska smatra teroristima; turski zahtjev za izručenjem Fethullaha Gulena, klerika kojeg Turska optužuje za pokušaj državnog udara; sudbina američkog pastora Andrewa Brunsona kojeg Turska tereti za terorističke aktivnosti.
Dodatni problem stvara i na početku spomenuta nabava ruskog sustava S-400. Amerikanci tvrde da bi taj sustav s američkom opremom predstavljao kršenje sigurnosnih protokola. Zbog svega toga Trump je rekao da će odgoditi isporuku aviona F-35, no Erdogana to previše ne brine pa je rekao da će ih lako nabaviti od nekog drugog.
Profesor Akturk drži da je ovaj sporazum o nabavi raketnog sustava između Turske i Rusije logičan jer su zapadne zemlje često stavljale takve sporazume s Turskom na led zbog učestalih briga oko stanja ljudskih prava i toj zemlji. U međuvremenu su Turska i Rusija daleko dogurale po pitanju popravljanja međusobnih odnosa koji su se dramatično pogoršali 2015. godine kad je Turska na granici srušila ruski vojni avion.
Ruski S-400 na Crvenom trgu na vojnoj paradi u Moskvi
Pitanje Sirije
Po pitanju Sirije, Turska i Rusija imaju različito stajalište. Dok Rusija stoji iza Asada, Turska podupire neke skupine koje se bore protiv njega. No, unatoč tome, dvije zemlje nastavljaju suradnju. Turska je odustala od zahtjeva da se Asad momentalno makne, a Rusija je Turskoj dozvolila prekogranične operacije protiv Kurda u Siriji. "U kontekstu Sirije, Rusija i Turska trebaju jedna drugu. No, Rusija je i dalje u prednosti", kaže Aaron Stein iz Atlantskog vijeća.
Kad bi ove dvije zemlje nekim čudom našle zajednički jezik u Siriji, nešto malo sjevernije, na Crnom moru, naišle bi na nove probleme. To je krizno područje još od doba Otomanskog i Ruskog carstva, a ruski rat s Gruzijom i pripajanje Krima te trenutna vojna intervencija u Ukrajini velik su izazov za Tursku i njen utjecaj na Crnom moru. Erdogan je čak, 2016. godine, upozoravao NATO da se Crno more pretvara u 'rusko jezero'.
Ruska ekspanzija i NATO
"Zbog te ruske ekspanzije, NATO-ova prisutnost na Crnom moru je od velike važnosti za Tursku. Ankara je stoga promijenila smjer svoje dugogodišnje politike držanja zapadnog vojnog saveza što dalje od ove regije", stoji u jednom izvješću iz lipnja.
Turska pozicija na Crnom moru okreće se između Rusije i Zapada ovisno o tome što je na kocki, kažu stručnjaci. Zbog toga je teško sada reći hoće li ovaj pomak prema Rusiji potrajati. No, u svakom slučaju radi se o velikom koraku naprijed u odnosu na situaciju kakvu smo između te dvije zemlje imali prije tri godine kad je Putin rušenje ruskog vojnog zrakoplova nazvao "nožem u leđa".
