NATO nije uočio nikakve promjene u razmještaju ruskog nuklearnog oružja, stoga nema potrebe da Savez nešto mijenja po tom pitanju, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
“Dosad nismo vidjeli nikakve promjene u njihovu nuklearnom razmještaju koje bi tražile promjenu s naše strane”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je najavio da će razmjestiti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.
Stoltenberg je održao konferenciju za novinare uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica Saveza, na kojem će prvi put sudjelovati i Finska kao punopravna članica.
“Sastanak se održava u važnom trenutku za našu sigurnost”, rekao je Stoltenberg, dodajući da će se na sastanku s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom razgovarati o ruskoj agresiji na njegovu zemlju.
'Ne možemo dopustiti Rusiji da nagriza europsku sigurnost'
“Ne znamo kada će završiti ovaj rat, ali kad završi morat ćemo uspostaviti aranžmane kako bi Ukrajina mogla odvratiti buduću agresiju i kako se povijest ne bi ponavljala. Ne možemo dopustiti Rusiji da polako nagriza europsku sigurnost”, rekao je Stoltenberg.
Rekao je da NATO podržava mirovni plan koji je predstavio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij, a koji predviđa odlazak ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, ali da s druge strane, “nema znakova da se Putin priprema za mir. On se priprema za daljnji rat”.
Stoltenberg je pozdravio isporuku modernih tenkova i ostalih oklopnih vozila koji su počeli pristizati u Ukrajinu i koji “mogu napraviti stvarnu razliku na bojišnici i omogućiti ukrajinskim snagama da oslobode više teritorija”.
“Razgovarat ćemo o tome kako možemo pojačati našu potporu, uključujući nastavak jačanja ukrajinskih oružanih snaga i potporu za njihov prijelaz s opreme i doktrine iz sovjetskog razdoblja na opremu i doktrinu NATO-a”, rekao je Stoltenberg dodajući da će saveznici početi rad na razvijanju višegodišnjeg programa za Ukrajinu.
Prijetnje i izazovi na jugu
Na sastanku ministara vanjskih poslova razgovarat će se i o prijetnjama i izazovima na jugu, uključujući nestabilnost, terorizam i rastući utjecaj Irana, Rusije i Kine, rekao je glavni tajnik.
Istaknuo je kako očekuje da će saveznici na samitu koji se ovoga ljeta održava u Vilniusu dogovoriti novi ambiciozni cilj izdvajanja za obranu, s dva posto BDP-a kao donjom, a ne gornjom granicom.
Članice NATO-a su još 2014. postavile cilj da će do 2024. povećati izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a.
Stoltenberg je upozorio da su posljedice ruske agresije na Ukrajinu globalne i “ono što se danas događa u Europi, sutra se može dogoditi u istočnoj Aziji”.
U srijedu će se NATO-ovim ministrima pridružiti njihove kolege iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Republike Koreje te Europske unije.
Približavanje Kine Rusiji
Između ostaloga, na tome će se sastanku razgovorati o sve većem približavanju Kine Rusiji.
“Svako pružanje kineske pomoći u oružju Rusiji bilo bi velika pogreška”, rekao je Stoltenberg.
Glavni tajnik NATO-a također je pozvao ruske vlasti da hitno oslobode dopisnika Wall Street Journala iz Moskve Evana Gershkovicha, kojeg su ruske obavještajne službe uhitile pod optužbom za špijunažu.
