U Srbiji je u kolovozu preminulo 855 ljudi više nego što je prosječno umiralo u 5 godina prije pandemije koronavirusa, pokazuju službeni podaci Državnog zavoda za statistiku u Srbiji. Ako je službeno od koronavirusa u kolovozu u Srbiji preminulo 140 osoba, postavlja se pitanje od čega je umrlo ostalih 715? Kako je pisao Blic, ovaj fenomen "viška smrtnosti" izaziva kontroverze širom svijeta i nepovjerenje prema službenim brojkama o broju preminulih od Covida-19.
U šest mjeseci tijekom krize koronavirusa ove godine u 32 zemlje svijeta umrlo je čak 593.000 ljudi više nego u istom periodu u prethodnim, običnim godinama, prije pandemije. Od toga je od Covida-19 službeno preminulo 413.000 osoba. Što je s preostalih 180.000 izgubljenih života "viška"?
Blic javlja da je fenomen viška smrtnosti je u Srbiji prvi put primijećen sa značajnim brojkama u srpnju. Dok bi se u prethodnim mjesecima višak smrtnosti i mogao objasniti slučajnim "iskakanjima" u odnosu na uobičajene statističke podatke, u srpnju su umrle čak 1662 osobe više nego što bi se dalo objasniti pandemijom koronavirusa. Trend se nastavlja i u kolovozu.
Koji su razlozi?
Prema svjetskim stručnjacima nekoliko je razloga zašto se višak smrtnosti javlja tijekom pandemija.
1) Nepouzdani statistički podaci zbog kaosa izazvanog koronom. U prvom valu koronavirusa, kada su teško oboljeli doslovno ležali po hodnicima bolnica i u najrazvijenijim zemljama svijeta, koliko se zaista vodilo računa o statistici?
2) Problem definiranja "umrlog od korone". Je li to samo osoba koja je umrla od korone, ili su to i pacijenti koji su bili zaraženi, ali su imali i neka kronična ili teška zdravstvena stanja koja su bila primaran uzrok smrti?
3) Neregistriranje svih smrtnih slučajeva od koronavirusa. Primjerice smrti u staračkim domovima ili u seoskim domaćinstvima, ili u bilo kojem drugom slučaju u kojem tesiranje na koronavirus nije bilo napravljeno prije smrti.
4) Preopterećenost zdravstvenih sustava koji možda nisu mogli baviti se drugim kroničnim ili teškim bolesnicima, pa je uslijed toga eventualno bila povećana smrtnost od tih oboljenja.
5) Strah pacijenata od odlaska kod liječnika. To dovodi do prekidanja redovnog liječenja ili terapije, a zbog toga i do mogućnosti povećane smrtnosti od bolesti koje su naizgled bez ikakve povezanosti s koronavirusom
Ponovno brojanje mrtvih
Epidemiolog dr. Predrag Kon, smatra kako je bez sumnje točno da će svijet, pa i Srbija, morati ponovo brojati mrtve od koronavirusa. "Ja se nadam i mislim da je to potrebno. Ovakva pandemija to zaslužuje", odgovorio je Kon za Blic.
Šef kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Srbiji, dr. Marijan Ivanuša izjavio je da do nepoklapanja broja prijavljenih preminulih od Covida-19 i broja umrlih tijekom epidemije dolazi i u drugim državama članicama SZO te da to nije iznenađenje.
Problemi s kardiovaskularnim bolestima
Gostujući na Radio-televiziji Vojvodina rekao je da nema konkretan odgovor na pitanje što je dovelo do viška smrtnosti u Srbiji, ali je naveo da SZO ima privremene izvještaje koji pokazuju da se pojačala smrtnost od kardiovaskularnih bolesti iz više razloga.
Neki od njih se odnose na to da ljudi nisu uspjeli stići na vrijeme kod liječnika, nisu uspeli da na vrijeme dobiti pomoć liječnika, bolnice i liječnici su bili prezauzeti oboljelima od Covida ili pacijenti uopće nisu otišli kod liječnika jer su se bojali da će se tamo zaraziti.
"Ako zdrava osoba oboli od Covida, a umre ipak od nekih komplikacija, ona se računa kao da je umrla od Covida, ako netko ima 85 godina, u lošem je zdravstvenom stanju, on može umrijeti u bilo kojem trenutku zbog moždanog udara, infarkta, i onda još dodatno dobije i Covid-19, to je takozvana siva zona gdje je teže odrediti je li osoba umrla od Covida ili neke druge osnovne bolesti", rekao je dr. Ivanuša.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minutu u minutu možete pratiti OVDJE.
