Koliko se brzo novi koronavirus širi i da epidemiološke službe nemaju više kapacitete za dosadašnji način praćenja i upozoravanja kontakata, svjedoči novi dokument "Privremene preporuke za nadzor nad kontaktima oboljelih od covida-19" u kojemu se navodi da epidemiolozi više neće morati voditi bazu osoba u samoizolaciji, a zbog čega je upitan njihov nadzor. Zaraženi koronavirusom ubuduće će o tome morati sami obavijestiti svoje kontakte te im prenijeti poruku epidemiologa da trebaju biti u samoizolaciji, javlja Jutarnji list tvrdeći u naslovu da je registar samoizolacije doživio "potpuni slom".
Teret epidemije u Hrvatskoj postao je prevelik za 103 epidemiologa koji se bave zaraznim bolestima. Epidemiolozi, posebice oni u županijskim zavodima, ne stižu obraditi sve novozaražene, a kamoli identificirati svaki kontakt i sve evidentirati.
Kako bi to trebalo funkcionirati?
Prema novim preporukama, epidemiolog će zamoliti zaraženog, ako to njegovo zdravstveno stanje dopušta, da sam obavijesti svoje kontakt i prenese poruku da trebaju biti u samoizolaciji, objasniti koliko dugo se trebaju tako ponašati te im reći telefonski broj epidemiologa da ga kontaktiraju ako imaju dodatna pitanja.
Ako među kontaktima ima osoba koje rade s vulnerabilnim skupinama, epidemiolog ih treba dodatno kontaktirati. Ako je mali broj kontakata, bolesnik ih može tijekom razgovora navesti epidemiologu, a ako ih je veliki broj, on će ih popisati i poslati epidemiologu elektroničkom poštom. Epidemiolog ih ne treba sve kontaktirati ako je dogovorio s oboljelim da ih ovaj sam obavijesti.
Epidemiolog treba upisati oboljele u digitalnu platformu za praćenje covida-19, a njegove kontakte samo ako se stigne nakon anketiranja oboljelih na terenu. Pritom podatke o kontaktima oboljelih svaki epidemiolog koji je zadužen za oboljeloga vodi u svojoj evidenciji.
Dr. Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, rekao je za Jutarnji list da su preporuke privremene, što znači da će se s eventualnim poboljšanjem epidemiološke situacije opet pokušati doći do svakog kontakta zaražene osobe.
Opasnost od nekontroliranog širenja
Međutim, postoji bojazan da bi odustajanje od dosadašnjeg nadzora kontakata zaraženih moglo imati posljedice na širenje koronavirusa u Hrvatskoj, kao u Nizozemskoj i Češkoj, gdje se u rujnu raspao "contact tracing".
"Prestanak registracije i praćenja kontakata inficirane osobe vjetar je u leđa epidemiji. To je ključna stavka u kontroli širenja bolesti. Ona bi trebala obuhvatiti ne samo detekciju kontakata koji imaju rizik za zarazu, nego i rješenje i obavijest o samoizolaciji. Bez detekcije kontakata otvara se širok prostor nasumičnom lokalnom širenju bolesti", rekao je za Jutarnji list imunolog Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Kako nam se sustav kontrole epidemije ne bi raspao, smatra da je potrebno tražiti nova rješenja za pojačanje epidemioloških službi, primjerice volonterskim angažmanom studenata viših godina studija medicine.
Ministar zdravstva Vili Beroš je rekao za Jutarnji list da se još uvijek ne radi o konačnoj odluci te da je riječ o jednom od prijedloga struke.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
