Europski lideri su već razgovarali o potrebi da se formulira plan odgovora prema izbjeglicama koji dolaze iz Afganista. Stručnjaci upozoravaju da bi Turska ponovno mogla imati značajnu ulogu u ovim pregovorima, piše CNBC.
Nakon povlačenja saveszničkih trupa iz Afganistana u toj je zemlji nastao kaos. Sve je kulminiralo u ponedejljak kada su Afganistanci pokušavali uskočiti na strane zrakoplove dok su polijetili u očajničkom pokušaju bijega od talibana.
Njemačka i Francuska na sličnoj liniji
"Moramo anticipirati i zaštititi se od velikih i nereguliranih migrantskih tokova", rekao je u ponedjeljak navečer francuski predsjednik Emmanuel Macron obećavši kako će raditi na "snažnom, koordiniranom i jedinstvenom odgovoru" s drugim europskim državama.
Slična retorika i u susjednoj Njemačkoj. Armin Laschet, čelnik Kršćansko-demokratske unije, koji trenutno kotira i kao najverojatnija zamjena kancelarke Merkel kazao je jasno: "2015. se ne smije ponoviti".
Čitava Unija suočila se s velikom izbjegličkom krizom 2015. i 2016. godine nakon sukoba u Siriji. VIše od 1,2 milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azil u 2015. u EU. Analitičar briselskog think tanka Alberto Horst Neidhardt kazao je za CNBC kako nema sumlje da retorika u Parizu i Berlinu "sugerira da će to pitanje biti u središtu njemačkih izbora, a možda i francuskih". Njemačka ide na izbore 26. rujna, a jedno od temeljnih nasljeđa kancelarke Merkel jest njena odluka 2015. da otvori granice za izbjeglice. U Francuskoj se pak izbori održavaju u travnju, a projekcije govore kako će se Macron u drugom krugu vjerojatno sučeliti s čelnicom anti imigrantske stranke Marine Le Pen.
Prošla migrantska kriza nije izazvala prijepore samo unutar pojedinih zemalja, nego je podijelila i čitavu EU. Tako su primjerice neke države bile spremne primiti izbjeglice, ali neke poput Mađarske nisu to željele. Carsten Nickel, zamjenik direktora istraživanja u konzultantskoj tvrtki Teneo, smatra da će se slična podjela ponoviti.
Može li EU naći zajedničko rješenje?
"Uobičajen je refleks među zapadnoeuropskim političarima traženje odgovora prihvaćenog na razini EU kada je riječ o migraciji. No, neovisno o događajima u Afganistanu, doista europsko rješenje vjerojatno će ostati nedostižno. Procjepi između istočnih i zapadnih država članica po tim pitanjima su jednostavno preveliki", kazao je Nickel za CNBC. No, vjeruje kako bi moglo postojati rješenje za skupinu zemalja unutar EU, a ne svih 27 članica.
Južnoeuropske zemlje, Grčka, Italija, Španjolska, Malta i Ciptar navodno su zatražile da se na sastanku koji će se održati u srijedu razgovara o mogućim utjecajima migracija nakon razvoja događa u Afganistanu.
Grčka poručuje kako neće i ne može postati glavna točka za ulazak migranata, kao što je to bilo 2015. Tada je EU potpisala sporazum koji je Turskoj preusmjerio 6 milijardi eura kako bi oni potom pružili sklonište, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu izbjeglicama čime bi se zaustavio priliv prema ostatku Europe.
Sve se pita Erdogana
Prema nekim analitičarima Turska bi opet mogla igrati istu ulogu. "Erdogan će biti u vodećoj poziciji u smislu onoga što će zahtjevati, ne samo zbog ulaska izbjeglica, nego i ako može odigrati ključnu ulogu u pregovorima s talibanima, može izgraditi i mostove s međunarodnom zajednicom", kaže Shamaila Khan iz Alliance Bernsteina.
Sada postoji mogućnost da se sporazum između Europe i Turske proširi i na afganistanske izbjeglice. Međutim, još je dug put do toga. Turska je domaćin najvećoj svjetskoj populaciji izbjeglica, njih četiri milijuna, te također ima unutarnje podjele po tom pitanju. Trenutno grade modularni betonski zid na granici s Iranom kako bi kontrolirali priljev. Unutar Turske, ali i daleko izvan nje, važnu će riječ u ovoj krizi imati turski predsjednik Erdogan s posljedicama za čitavu Europu.
