U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat "nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji".
Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.
"Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan", naveo je Rohani u službenom priopćenju.
Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.
Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).
Ahvaz preuzeo odgovornost
Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.
Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.
U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.
Optuženi su "tafkiri"
Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.
Državna televizija optužila je "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.
Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.
Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
"Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava... nego su povezani sa SAD-om i Mossadom", rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.
Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije
Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.
Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.
Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.
Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.
Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.
