Naftna mrlja u Meksičkom zaljevu nestat će u vatri

Višednevna nastojanja da se nakon potonuća platforme Deepwater Horizon, podvodnim robotima ili eksplozijom, zatvori bušotina nisu uspjela, pa je Obalna straža pristupila tehnici spaljivanja dijelova naftne mrlje koje se proširila na površini od 1550 tisuća četvornih kilometara, većinom u tankom površinskom sloju i prijeti obali Louisiane.

Iz bušotine, koja se nalazi oko 80 km južno od ušća Mississippija, dnevno istječe oko 42,000 galona nafte (190 tona) i naftna mrlja ima potencijal postati najveća u američkoj povijesti, izjavila je Mary Landrey, kontraadmiral Obalne straže.

Na plutajućoj platformi Deepwater Horizon, 21. travnja došlo je do eksplozije i požara, a dan kasnije je potonula. Jedanaest radnika s platforme još se vodi kao nestalo i vjeruje se da su poginuli, a 115 je evakuirano, od kojih 17 s ozljedama.

Sjeverozapadni vjetrovi nose mrlju prema obali Luisiane, do koje bi mogla doći u petak, izvijestile su američke TV postaje.

Objašnjavajući proces spaljivanja, Obalna straža je kazala da će radni brodovi prvo konsolidirati naftu s vatrootpornim plutajućim zaprekama duljine 150 metara, te potom je otegliti na udaljeno područje i kontrolirano spaliti.

"To je povijesno dokazana tehnika, a postoji više preventivnih sigurnosnih mjera kako bi se osiguralo da zapaljena nafta bude pod kontrolom", rekao je poručnik Matt Moorlag, glasnogovornik Obalne straže.

Očekuje se da plamen uništi od 50 do 90 posto zapaljene nafte, dodao je Moorlag.

Vlasnik bušotine, britanski naftni div BP, objavio je u srijedu da dnevno ulaže šest milijuna dolara u napore na čišćenju zagađenja. U operaciji sudjeluje oko 50 brodova Obalne straže, BP-a i vlasnika platforme, švicarske tvrtke Transocean.

Njemačka reosiguravajuća kuća Hannover Re., objavila je u srijedu da će joj potonuće Deepwater Horizona stvoriti gubitak od 40 milijuna eura, te da ga bez obzira na veličinu može podnijeti.

arti-201004280505006