Gotovo je prošlo desetljeće otkako su u Bagdadu i drugim iračkim gradovima srušeni kipovi tadašnjeg predsjednika Sadama Huseina. Od tada traje i mukotrpna demokratizacija i obnova Iraka, koja je skoro obrnuto proporcionalna bogatstvu sirovina koje se kriju ispod površine te zemlje.
Međunarodna agencija za energiju IEA je izračunala da bi se trenutačna proizvodnja nafte od 3 milijuna barela dnevno u Iraku lako mogla povećati. Realna je procjena kako bi do 2020. godine crpljenje nafte moglo dostići dvostruko veći obim, a do 2035. je realno očekivati proizvodnju od 8 milijuna barela dnevno. IEA predviđa da će do 2035. Irak od prodaje nafte i zemnog plina zaraditi 300 milijardi dolara. Tada bi mogao potisnuti Rusiju s druge pozicije najvećeg svjetskog proizvođača nafte, piše Deutsche Welle.
U dvije godine proizvodnja povećana za 800.000 barela dnevno
Ipak, da bi se to postiglo, Irak mora svladati još neke prepreke. Maria van der Hoeven, direktorica Međunarodne agencije za energiju IEA, ne misli da je problematično samo sigurnosno stanje u Iraku, koje utječe na strane investicije, nego i vijesti koje su povod za zabrinutost. Irak, naime, unatoč međunarodnim sankcijama, nastavlja naftom snabdijevati režim u Siriji.
No, Fatih Birol iz IEA-e upozorava da se međunarodna zajednica ne treba previše miješati u unutarnje poslove Iraka. Kaže da ta zemlja mora biti u stanju sama upravljati svojim poslovima, što joj i polazi za rukom.
"U protekle dvije godine proizvodnja nafte je povećana za 800.000 barela dnevno, što je velika stvar. Očekujemo nastavak tog trenda", kaže Birol.
