U priči koja slijedi, portal Listverse pobrojao je deset najgorih stvari koje je Churchill učinio ili rekao, a razotkrivaju nam njegovo drugo, ne toliko poznato lice.
Htio je pustiti Gandhija da umre
Kada je Mahatma Gandhi pozvao Indijce na mirnu borbu za neovisnost svoje zemlje, britanski vojnici uhitili su ga u Bombayu i bacili u tamnicu. Zbog građanskog neposluha proglašen je kriminalcem i trebao je biti osuđen. No, kada je Gandhi u zatvoru započeo štrajk glađu, Britanci su morali odlučiti što će s njim. Ako umre u ćeliji, smatrali su, bila bi to po njih noćna mora koja bi im ugrozila položaj i interese u Indiji.
No Churchill, koji je tada bio britanski ministar za kolonije, nije imao nikakvih dvojbi. Smatrao je da Gandhija jednostavno treba pustiti da radi što želi, pa i umre ako je tako odlučio.
Gandhi je zamalo i umro, no u zadnji čas Britanci su ga pustili iz zatvora strahujući da bi vijest o njegovoj smrti mogla loše odjeknuti. No, da se pitalo Churchilla, Gandhi bi skončao u zatvoru.
Milijune Indijaca pustio je da umru od gladi
Ako već nije mogao utjecati na to da se Gandhija pusti da umre od gladi, Churchill je milijune Indijaca prepustio takvoj smrti. Kada je izbio Drugi svjetski rat, ratovanje je iziskivalo mnogo hrane i sirovina. Za svoje potrebe u jeku rata Britanija je crpila i izvozila sirovine i životno važne namirnice iz Indije uzrokujući time veliku glad. Prema tvrdnjama nekih povjesničara, Churchillova odluka bila je jedan od ključnih faktora koji su doveli do masovne gladi u indijskoj pokrajini Bengal 1943. godine.
Kada su Churchillu javili da u Bengalu vlada velika glad, a ljudi masovno umiru, on je uzvratio pitanjem: "Pa zašto onda Gandhi nije već mrtav?" Usto je za glad okrivio same Indijce jer se 'množe poput zečeva', a izgladnjelom narodu odbio je poslati pomoć.
"Mrzim Indijce", rekao je jednom prilikom. Uspoređivao ih je sa životinjama, a hinduizam je nazivao "životinjskom religijom".
Masovna glad u Bengalu na koncu je odnijela tri milijuna života, što je bilo čak šest puta više od ukupnih britanskih žrtava tijekom Drugog svjetskog rata.
S Kurdima se želio obračunati kemijskim oružjem
Kao ministar rata u vrijeme pobune Kurda protiv britanske vladavine, Churchill je odigrao važnu ulogu uspijevši iz zadržati pod britanskom čizmom. Čak je planirao kemijskim oružjem ugušiti njihovu pobunu.
U svome arsenalu Britanija je, naime, imala i bojne plinove od kojih bi žrtve iskašljavale krv i nekontrolirano povraćale. Churchill nije vidio razloga da to oružje ne bude iskorišteno protiv Kurda.
"Snažno sam za to da upotrijebimo bojne plinove protiv neciviliziranih plemena", kazao je.
Povijesni dokumenti govore da je Churchill na koncu bio spriječen u svojoj namjeri, iako neki tvrde da je kemijsko oružje u nekoliko navrata doista bilo upotrijebljeno protiv Kurda.
Židove je okrivio za stvaranje Sovjetskog Saveza
Godine 1920. Churchill je napisao članak pod naslovom "Cionizam protiv boljševizma" želeći naglasiti razliku između "dobrih i loših Židova". U korist onih 'dobrih' zagovarao je njihov povratak u Izrael, dok su njegove tvrdnje o 'lošim Židovima' zaudarale na najgore antisemitske teorije zavjere.
U prvom redu, Churchill je okrivio Židove za boljševizam i nastanak Sovjetskog Saveza. Otišao je i korak dalje te ustvrdio da su Židovi bili uzrok mnogih problema kroz povijest. Pisao je, primjerice, da su se isticali po zlu tijekom vladavine socijalista Bele Kuna u Mađarskoj.
Zdvajao je i nad utjecajem Židova u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata tvrdeći da su se okoristili situacijom dok je njemački narod bio bačen na koljena. To su bile prilično zastrašujuće tvrdnje s obzirom na ono što se njemačkim Židovima dogodilo par desetljeća kasnije.
Bio je pobornik eugenike
Kao mladić, Churchill je ponosno izjavio: "Cilj je u mom životu učiniti britansku naciju boljom". Pritom nije mislio na širenje britanskog teritorija ili unaprjeđenje socijalne politike. On je govorio o eugenici.
Churchill je, naime, snažno podržavao sterilizaciju i odvajanje iz genetskog bazena svih koji su se činili 'neprikladnima'. Napisao je, među ostalim, da duševno oboljele osobe "predstavljaju nacionalnu i rasnu opasnost".
Godine 1907. podržao je prijedlog da se mentalno oboljele osobe steriliziraju. Nije se zaustavio samo na tome, jer postoje brojni zapisi prema kojima je tražio savjete kako da se psihički nesposobne osobe 'izdvoje' iz vrste.
Vjerovao je u rasnu hijerarhiju
Churchill je svijet gledao kao hijerarhiju rasa u kojoj su, naravno, bijelci bili na samome vrhu. Negdje ispod njih bili su Indijci, a sasvim pri dnu Afrikanci. Takav svjetonazor obilježio je i Churchillov odnos spram Indije i drugih britanskih kolonija te stav da neke strašne stvari smatra prihvatljivima.
Tako je za genocid nad američkim i australskim domorocima kazao da "nisu bili velika greška".
"Ne smatram da je počinjena velika greška prema crvenkošcima u Americi i crnim ljudima u Australiji. Ne mislim da je nešto krivo učinjeno tim ljudima. Budući da je bijela rasa snažnija, intelignetnija i višeg je reda, ona mora zauzeti ono mjesto u svijetu koje joj pripada", govorio je.
Izraz "Engleska bijelcima" želio je koristiti kao politički slogan
U zadnjem razdoblju svoga političkog djelovanja Churchill se fokusirao na očuvanje Engleske od tamnoputih useljenika iz Zapadne Indije. U to je vrijeme čak razmišljao o tome da u svojoj političkoj kampanji iskoristi rasistički slogan "Engleska bijelcima".
Osim toga, zabilježen je niz njegovih rasističkih komentara na račun drugih rasa, osobito crnaca. Čuvši da su ospice uzrok visoke stope smrtnosti među njima, Churchill je uzvratio ružnom dosjetkom: "Pa oni ionako imaju visoku stopu reprodukcije".
Zataškao je pokolj u Katynskoj šumi
Godine 1940. sovjetska je vojska počinila stravičan pokolj Poljaka čija su mrtva tijela pokopali u masovne grobnice od kojih je najveća bila ona u Katynskoj šumi. Sovjeti su, naravno, poduzelin sve da se za taj zločin još dugo ne sazna. U tome im je pomogao i Churchill.
Kada su glasine o pokolju stigle do britanskog premiejra, on je predložio svojim suradnicima da o tome jednostavno ne govore. "Ako su mrtvi, ne možemo učiniti ništa da ih oživimo", kazao je.
Bilo je to vrijeme rata i njemačkih napada na Veliku Britaniju kada je Churchillu trebala podrška Sovjeta. Također je znao da će, ako vijest o pokolju u Katynskoj šumi dospije u javnost, to uzdrmati njegov položaj. Stoga je sovjetskom veleposlaniku u Londonu rekao da će šutjeti o tome. Štoviše, obećao mu je da će se snažno suprotstaviti bilo kakvoj istrazi Međunarodnog Crvenog križa.
POVIJEST NATOPLJENA KRVLJU: 25 najstrašnijih pokolja još od antičkog doba
Planirao je napasti Sovjetski Savez
Poznato je da Churchill nije volio Sovjete i Staljina. Kada je potkraj rata Crvena vojska došla do Berlina, Churchill je smatrao da bi u tom trenutku bilo najbolje posve 'okrenuti ploču' i napasti ih. Čak je zapadnim saveznicima predložio da se udruže s ostacima njemačke vojske i zajedno napadnu Sovjete. Da je njegov plan prihvaćen i proveden, bilo bi to jedno od najnevjerojatnijih savezništava u povijesti. U tom smislu i ime tog neostvarenog plana bilo je 'Operacija Nezamislivo'.
No, koliko god Sovjete doživljavali kao prijetnju, tek su se malobrojni priklonili Churchillovoj ideji. Njegovi ratni zapovjednici optužili su ga da 'čezne za još jednim ratom', a Amerikanci su mu dali do znanja da ne žele sudjelovati u tom planu.
Na koncu, sve su projekcije govorile da bi takva operacija bila pogubna po Britance, pa je na koncu Churchillov plan posve odbačen.
Smatrao je da Britanija 'treba svoga Hitlera'
U studenom 1938, Hitler je započeo teritorijalnu ekspanziju Njemačke. Također, Židovi su bili protjerani iz zemlje, a njihove tvrtke i poslovi uništeni. U otvorenom pismu Hitleru, Churchill ga je tada pozvao da zatomi svoje vojne ambicije jer je bilo jasno da ovaj namjerava objaviti rat narodima Europe. No, u tom je pismu iznenađujuće iskazao divljenje Hitleru.
"Uvijek sam govorio da bi Velika Britanija, u situaciji kada bi poput Njemačke bila poražena u (Prvom svjetskom) ratu, trebala naći svoga Hitlera da je vrati na mjesto koje joj pripada u svijetu", napisao je.
Iako su Hitlerovi vojni planovi uključivali pokoravanje Velike Britanije, Churchill je iskazivao razumijevanje, pa čak i oduševljenje Hitlerovim socijalnim politikama.
