Nasljedniku Roberta Azeveda koji će zasjesti u “vrući” stolac čelnika Svjetske trgovinske organizacije (WTO) američko-kineski trgovinski rat bit će samo jedna od glavobolja s kojom će se morati suočiti.
Koronavirus donio je, naime, nove probleme toj organizaciji u vidu evidentnog rasta protekcionističke trgovinske politike širom svijeta. Azevedo je nemalo prošloga tjedna iznenadio 164 članice WTO-a objavom da će se povući s mjesta generalnog direktora u kolovozu, čak godinu dana prije isteka mandata.
Godinama bez dokumenta
S obzirom na to da je sjedište WTO-a u Ženevi, kao razlog ostavke Azevedo je naveo odvojenost od obitelji u Brazilu. Koji god razlog uistinu bio, ostavlja organizaciju koja promiče slobodnu trgovinu usred rastućeg trenda podizanja trgovinskih barijera.
K tome, WTO već godinama nije inicirao nijedan značajniji međunarodni ugovor koji bi osnažio slobodnu trgovinu. U tom kontekstu, čim prije mora pronaći novog čelnika s obzirom da se iduće godine održava i redoviti bienalni summit, podsjeća Poslovni dnevnik. Karizmatični, snažni lider u ovom je trenutku neophodan toj organizaciji. No, pitanje je hoće li takva osoba i preuzeti kormilo s obzirom da je izbor generalnog direktora rezultat konsenzusa među članicama.
''Ovo je doba bez presedana i WTO će trebati nova pravila ako želi igrati ikakvu ozbiljnu ulogu u oporavku globalne ekonomije'', smatra Kelly Ann Shaw, partnerica u tvrtki Hogan Lovells i bivša dužnosnica Bijele kuće koja je surađivala s američkim trgovinskim predstavnikom tijekom Azevedovog izbora. ''Ono što WTO uistinu treba jest reformist'', dodaje Shaw. No, valja podsjetiti kako je Amerika trenutno glavni kočničar bilo kakvih reformi WTO-a.
S obzirom na odiozne stavove predsjednika Donalda Trumpa prema slobodnoj trgovini, SAD odbija prihvatiti prijedloge promjena koje daju ostale članice, a svoje ne otkriva. K tome, zbog američke blokade od prosinca ne funkcionira tijelo za rješavanje trgovinskih sporova među članicama. Kao i Svjetska zdravstvena organizacija, i WTO je u Trumpovim očima previše naklonjen Kini. Što misli o WTO-u, dovoljno govori njegova prošlotjedna izjava kada ga je ocijenio “užasnim”. Organizacija pak ocjene da je prebliska Pekingu odbacuje. No, američko-kineske tenzije, nakon kratkotrajnog popuštanja, opet su aktualne.
Dvije gospodarske velesile u siječnju su postigle “Fazu 1” trgovinskog sporazuma, ali je nedavna američka odluka kojom se Huaweiju želi značajno otežati kupnja elektroničkih dijelova na globalnom tržištu opet “dolila ulje na vatru”. Podjele ne postoje samo na liniji Peking-Washington. Europa osporava carine na čelik i aluminij koje je uvela Trumpova administracija zbog “nacionalne sigurnosti”. Taj je argument iskoristio i Japan ograničavajući izvoz tehnoloških proizvoda u Južnu Koreju, a pojavio se i u trgovinskom sporu Ukrajine i Rusije, Katara i Bahreina te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.
“Svjedočimo povratku zakonu džungle”, kaže Roberto Zapata, nekadašnji meksički veleposlanik u WTO-u. “Članice trebaju prilagoditi organizaciju trenutnim izazovima. U suprotnom će WTO potonuti u irelevantnost”, ocjenjuje Zapata. Koncept globalne slobodne trgovine dodatno je unazadila i pandemija. Od izbijanja zaraze početkom godine u svijetu je podignuto više od stotinu novih trgovinskih barijera. K tome, sve više država dovodi u pitanje uvoznu ovisnost svojih gospodarstava, posebice prema Kini.
Glasnogovornik WTO-a Keith Rockwell priznaje da je pozicija generalnog direktora “jedan od najtežih i najzahtjevnijih poslova” koji trenutno postoje, sa “zastrašujućom zbirkom” problema koje treba riješiti. “Ali imamo jasne procedure i siguran sam da ćemo dobiti izuzetne kandidate”, dodaje Rockwell.
Red je na Afrikancu
Od posljednjih šest čelnika WTO-a, trojica su bili Europljani, a po jedan iz Tajlanda, Brazila i Novog Zelanda. Sada je red na predstavniku Afrike, ocjenjuju analitičari. Bill Reinsch, nekadašnji dužnosnik američkog ministarstva trgovine koji sada radi u Centru za strateške i međunarodne studije, ističe kako postoje četiri kandidata iz Afrike koji bi mogli doći u obzir.
Radi se o Hamidu Mamdouhu, egipatskom odvjetniku i nekadašnjem dužnosniku WTO-a, zatim Nigerijcu Yonovu Fredericku Agahu, zamjeniku generalnog direktora, Eloiu Laourou, veleposlaniku Benina pri UN-u te Amini Mohamed, nekadašnjoj kenijskoj veleposlanici pri WTO-u, a sada ministrici sporta te države.
Agah, Laourou i Mohamed ostali su nedostupni za komentar. No, Mamdouh je za Reuters potvrdio da je zainteresiran za kandidaturu, a kaže da ima i podršku egipatske vlade. “Potencijalni problem, kao i uvijek kada je Afrika u pitanju, jest mogu li se države s tog kontinenta usuglasiti oko jednog kandidata”, ocjenjuje Reinsch.
Valja naglasiti kako će se proces izbora Azevedevog nasljednika ponešto razlikovati od dosadašnje prakse. Naime, analitičari su do sada potragu za novim šefom trgovinske organizacije nazivali i “izborom ljepote” jer je uključivao javna predstavljanja kandidata i posjete pojedinim članicama. Pandemija je takve susrete “u četiri oka” značajno ograničila. Službene nominacije još nisu započele. Analitičari ocjenjuju da svakako treba izbjeći veliki sukob ako Amerika i Kina predlože svoje kandidate i odluče odigrati glavnu ulogu u procesu izbora.
