"Bundeswehr: Jezgra sigurnosti" – to je slogan koji je stajao na zidu iza savezne ministrice obrane Christine Lambrecht, dok je ona govorila u ponedjeljak u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP). Taj slogan je zapravo najbolje sažeo temu. Službeno je tema njezinog govora glasila: "Implikacije zaokreta za njemačku nacionalnu sigurnosnu strategiju".
Pod zaokretom (Zeitenwende) se misli na ono što je prije pola godine, neposredno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, najavio kancelar Olaf Scholz – ukratko: više ulaganja u obranu, puno više novca za Bundeswehr. Zato se u DGAP-u s velikim zanimanjem očekivalo nastup SPD-ove političarke, te diskusiju koja je uslijedila nakon njega. Publika je htjela saznati kakav je stav savezne vlade o isporuci oružja Ukrajincima. Posljednji vojni uspjesi Kijeva na ratištu dali su novi zamah diskusiji oko isporuke teškog naoružanja Made in Germany. To od vlade zahtijeva i oporbeni CDU, ali isti zahtjevi stižu i iz redova Zelenih i FDP-a, koalicijskih partnera Socijaldemokratske stranke (SPD), piše DW.
Ništa od isporuke tenkova Ukrajini
Ministrica Lambrecht je jasno rekla da ništa neće biti od isporuke tenkova. Nijedna zemlja nije Ukrajini do sada isporučila oklopna vozila ili borbene tenkove proizvedene na zapadu, naglasila je ona. I time slijedi službenu liniju po kojoj se isporuka oružja Ukrajini događa samo u okviru tijesne suradnje s NATO-saveznicima.
Savezna ministrica je otvoreno poručila da Bundeswehr jednostavno ne raspolaže s puno stvari o kojima se priča. Dodala je kako hrpa vojnog materijala postoji samo na papiru, ali da nije spreman za korištenje. Osim toga je Lambrecht skrenula pozornost na dvije suprotnosti: na jednoj strani su zahtjevi Ukrajine, a na drugoj nužnost "čuvanja" oružja, materijala i streljiva za obranu zemlje i NATO-a, odnosno za obuku vlastitih vojnika.
Lambrecht se pritom poziva na izjave glavnog tajnika NATO-a, Jensa Stoltenberga. Ali on je prošli petak rekao da je važnije pomoći Ukrajini – nego imati skladišta oružja u članicama NATO-a koja su popunjena po planovima. "Samim time da se brinemo oko toga da Rusija ne pobijedi u Ukraini, mi povećavamo stupanj naše vlastite sigurnosti i jačamo Savez", rekao je Stoltenberg na konferenciji za medije nakon susreta s američkim šefom diplomacije Antonyjem Blinkenom.
Vodeća uloga u Europi, pa i vojno
Lambrecht je naglasila njemačke ambicije oko vodeće uloge u Europi, pa i vojno. Njemačkoj pripada takva uloga automatski, već i zbog same njezine veličine – pa čak i ako to Njemačka ne želi, kazala je. I tu vodeću ulogu Njemačka, kako je naglasila Lambrecht, ne želi zbog toga da posjeduje određenu moć, već radi "osnaženja mirovnog poretka". Njemačka je uključena u razne saveze, njeguje "trezven pogled na moć i sve vojno", raspolaže stabilnim institucijama i odlikuje je mirovna kultura, kaže ministrica. I dodaje kako se zato nitko ne mora bojati te vodeće uloge.
A uz "reklamiranje" vodeće ulogu za Njemačku, ministrica Lambrecht je jasno poručila da je Berlin spreman ubuduće preuzeti veći dio tereta i više investirati u sigurnost.
O "vodećoj ulozi Njemačke" je večer prije toga u Berlinu govorila i američka veleposlanica u Njemačkoj, Amy Gutmann. Za TV-postaju ZDF ona je to oprezno povezala s većom dozom njemačke podrške Kijevu. Njemačka po tom pitanju želi preuzeti veću, vodeću ulogu, kaže ona. "Mi se nadamo i očekujemo da Njemačka to i ispuni", rekla je Gutmann i dodala: "Moramo napraviti sve što je u našoj mogućnosti."
Vodeću ulogu za Njemačku u Europi je već koncem lipnja formulirao i predsjednik SPD-a Lars Klingbeil. Za tradicionalne socijaldemokrate je već i ta formulacija nešto s čime imaju problema. A pogotovo kad vidimo ovu rečenicu koju je tada izgovorio Klingbeil: "Mirovna politika za mene znači da je i vojna sila legitimno sredstvo politike.”
"Semafor-koalicija" koju su u prosincu prošle godine formirali SPD, Zeleni i FDP na posao je krenula pod motom "Više napretka”. Sloboda, pravednost, održivost, to su bile stvari koje su trebali obilježiti vladin mandat. Ali s ruskim napadom na Ukrajinu sve se promijenilo. Sada na naslovnicama i na političkoj sceni dominiraju pojmovi kao što su naoružanje, isporuka oružja, energetska kriza i inflacija. I zato je govor Olafa Scholza 27.2. ove godine u kojem je najavio "Zeitenwende" bio prekretnica, koja je dobrano "potresla" uobičajene političke pozicije.
'Građani se moraju trajno naviknuti na porast izdataka za naoružanje'
A to se dobro vidi na primjer po pitanju suradnje oko naoružanja. Christine Lambrecht u svom se govoru opširno dotakla jednog načelnog problema koji se tiče zajedničkog europskog razvoja i proizvodnje oružja: a to su njemačke smjernice o izvozu oružja. Njemačka je do sada inzistirala na pravu veta kod izvoza zajednički proizvedenog naoružanja u treće zemlje. A zbog toga opada volja partnera kao što su Francuska, Velika Britanija ili Italija za suradnjom. Te zemlje naime često nemaju baš puno primjedbi na isporuke oružja državama koje nisu članice NATO-a. Lambrecht je najavila da će se pozabaviti tim pravilima – njihova moguća promjena se dugo vremena činila nemogućom misijom.
Lambrecht je građanima poručila da se trajno moraju naviknuti na porast izdataka za naoružanje. Ukrajina postoji i danas samo zato što se ta zemlja može braniti, rekla je ministrica. I zaključila: i Njemačkoj su potrebne jake oružane snage, kako bi se u slučaju potrebe mogla braniti.
Sve u svemu bi Europljani "morali dati veći doprinos našoj sigurnosti", naglasila je ministrica. I upozorila na sve veću koncentraciju SAD-a na pacifičko područje i aktualne napetosti "u Tajvanskom tjesnacu" s Kinom. Europa će "morati razviti snage i sposobnosti koje će nas učiniti jačim i vjerodostojnijim", zahtijeva njemačka ministrica obrane.
"Održivi zaokret zahtijeva više novca", zaključila je Lambrecht. 100 milijardi eura za potrebe Bundeswehra je nužan korak "kako bi se nakon godina štednje ponovno investiralo u borbenu snagu i sposobnost djelovanja Bundeswehra". Lambrecht je istovremeno najavila da Njemačka ubuduće u obranu želi investirati dva posto BDP-a. To je cilj oko kojeg su se članice NATO-a dogovorile još 2014.
