"Cilj sastanka je pojačati suradnju, konzultacije i operativne akcije u suočavanju s krizom s kojom su suočene zemlje duž zapadnobalkanske migrantske rute. Proteklih nekoliko tjedana postalo je jasno da ne može biti nacionalnih rješenja za ovaj problem i zemlje članice ne mogu prebacivati odgovornost na susjede. Samo europski, kolektivni, prekogranični pristup utemeljen na suradnji može uspjeti", izjavio je uoči sastanka glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas.
Ništa bez dogovora
Na mini-summit, uz hrvatskog premijera Zorana Milanovića, dolaze i austrijski kancelar Werner Faymann, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Bugarske Bojko Borisov, Grčke Aleksis Cipras, Mađarske Viktor Orban, Slovenije Miro Cerar, Srbije Aleksandar Vučić te predsjednici Rumunjske Klaus Iohannis i Makedonije Gjorge Ivanov.
Kako piše Večernji list, u nacrtu deklaracije, koja bi trebala biti usvojena na summitu, stoji kako države na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti neće više smjeti bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice.
"Neprihvatljiva je politika pretakanja", piše u nacrtu tajnog dokumenta do kojega je prije njegove službene objave došao njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Domino-efekt i zatvoreni krug
Takav sadržaj deklaracije mogao bi značiti da dolazi kraj dosadašnjoj hrvatskoj taktici brzog prosljeđivanja izbjeglica i migranata s granice sa Srbijom dalje prema Sloveniji ili, kako je ranije bio slučaj, Mađarskoj.
No, takva deklaracija zabranila bi i Srbiji da, bez dogovora s Hrvatskom, sve ljude šalje na hrvatsku granicu, kao što bi istu "politiku pretakanja" zabranila i Grčkoj, prvoj zemlji EU u koju izbjeglice i migranti ulaze iz smjera Turske i koja ih u valovima "pretače" dalje prema Makedoniji, a ona prema Srbiji.
Najveća odgovornost na Grčkoj
Jedna od točaka nacrta deklaracije kaže da "izbjeglice koje se nisu registrirale u zemlju u kojoj su ušli u EU nemaju pravo na prihvat" dalje u drugim zemljama EU. Takva formulacija, opet, stavlja veći politički naglasak i na obvezu Hrvatske da registrira potencijalne tražitelje azila koji u nju ulaze, ali puno više stavlja naglasak na takvu obvezu Grčke kao stvarno prve zemlje EU u koju Sirijci i drugi potencijalni azilanti ulaze na svom putu prema Njemačkoj.
Slovensko-hrvatska granica 'izvan kontrole'
No, azilanti koji su prvo registrirani u Grčkoj, a zatim su zatečeni u nekoj drugoj zemlji EU, ne mogu biti vraćani u Grčku zbog presude Suda EU koja to zabranjuje, dok azilanti koji bi bili prvo registrirani u Hrvatskoj mogu, po važećim propisima EU, kasnije biti vraćani u Hrvatsku.
Izvori iz EU upućeni u pripremu sutrašnjeg skupa izražavali su jučer svoje slaganje s tvrdnjama iz Slovenije da bi Hrvatska trebala bolje registrirati izbjeglice i bolje surađivati sa Slovenijom, te da je trenutna situacija na slovensko-hrvatskoj granici 'izvan kontrole', piše Večernji list.