Grci se, naime, spremaju za izbore sredinom lipnja, a po anketama, najviše šansi za pobjedu ima ljevičarska Syriza. Oni smatraju da treba obustaviti mjere štednje, pa čak i revidirati dugove koji su Grčku doveli do krize, kao i posudbe vlade u krizi od "trojke" - Međunarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke (ECB) i Europske unije.
Iako Syriza u svojoj kampanji tvrdi da će, unatoč njihovoj pobjedi, Grčka ostati u eurozoni, građani su pokazali koliko im vjeruju nedavnim valom povlačenja štednje u eurima iz banaka. Slično se dogodilo i u Španjolskoj, pa će biti riječi i o tome.
Izbacivanje, drahma, geuro...
Što se Grčke tiče, postoji šansa da ih se izbaci iz eurozone, a ukoliko prestanu s rezovima u budžetu, prijeti im momentalna obustava međunarodne financijske pomoći. Nakon toga im svi prognoziraju brz državni bankrot, što podrazumijeva obustavu isplate plaća i mirovina.
Izlazak iz eurozone, makar kako je Wall Street Journalu kazao bivši premijer Lucas Papademos, doveo bi do "neželjenih posljedica" i "inflacije koja od 30 do 50 posto". On smatra da bi to imalo i "katastrofalne posljedice" za eurozonu, ali i okolne zemlje.
Hoće li Grčka uvoditi drahmu, koja bi, kako joj se prognozira, vrlo brzo postala potpuno bezvrijedna, ili geuro, pitanja je o kojima će biti riječi. Geuro je euru paralelna valuta, alternativa izbacivanju Grčke iz eurozone koje se domislio Thomas Mayer, ekonomist najveće njemačke banke, Deutsche bank (DB). Geuro bi također devalvirao odmah u startu, a mogao bi se pojačati - mjerama štednje i održavao bi se uz pozajmice iz inozemstva.
...sve po starom i crnogorska varijanta
Treća opcija za Grčku ne uključuje obećanja potencijalno najjače stranke na izborima 17. lipnja, a sastoji se od toga da se nastavi po starom, štednjom i posudbama, ali po nešto povoljnijim kamatama.
Jacob Funk Kirkegaard s ekonomskoj Peterson Instituta tvrdi čak da se grčka kriza može riješiti i po crnogorskom modelu. Grčka bi u tom slučaju nastavila koristiti euro, ali više ne bi bila članica eurozone i koristila potporu njenih institucija. To nije nešto čemu se vesele članice eurozone, napominje.
Projektne i euroobveznice
Nadalje, europski će lideri definitivno raspravljati o projektnim obveznicama, koje se često brkaju s euroobveznicama. Projektne obveznice bi služile prikupljanju kredita za određene prekogranične infrastrukturne radove. U njihovom slučaju, EU bi svojim proračunom jamčio za dio rizika, a ECB za ostalo.
Euroobveznice iliti stabilizacijske obveznice, pak, jesu tema koju ponovno aktualizira novi predsjednik Francuske Francois Hollande. Naklonjena im je i Europska komisija, koja u zajedničkom jamstvu vidi način da zemlje koje su najteže pogođene krizom dođu do jeftinijeg kredita, prenosi AFP.
Međutim, Angela Merkelnjima se oštro protivi njemačka kancelarkajer tvrde da bi to poslalo pogrešnu poruku vladama zemalja u krizi - da ne moraju nastaviti s rezovima. No, sigurno je tek da bi Njemačka zbog euroobveznica plaćala veće kamate na vlastite kredite.
Obveznice bi izdavala EU, a članice eurozone bi za njih jamčile kolektivno.
Krizni fond i investicijska banka
Trebalo bi biti i riječi o novim članovima uprave ECB-a i EU-ovog bailout fonda, EFSF-a. Razgovarat će se i o dokapitalizaciji Europske investicijske banke (EIB) i izvorima financiranja te dokapitalizacije.
