Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, vođe dviju najjačih europskih ekonomija, predstavili su “Francusko-njemačku inicijativu za ekonomski oporavak nakon koronakrize”, odnosno duže vremena najavljivani Fond za oporavak EU. Uz nekoliko rečenica koje opisuju njegovu svrhu, iz dokumenta koji je polazišna točka za upravljanjem 500 milijardi eura zajmova, vidljiv je i plan za daljnje financiranje čitave Europske unije, nevezano uz pandemiju koronavirusa i njene ekonomske posljedice.
Iz dokumenta koji su predložili službeni Pariz i Berlin, vidljiva su i četiri strateška cilja, od kojih neki već naišli na kritike dužnosnika pojedinih zemalja članica, piše Euractiv. Prvi prijedlog se tiče stvaranja strateškog suvereniteta u zdravstvenom sektoru i razvoja jedinstvene europske zdravstvene strategije.
"Želimo vidjeti strateški pozicioniranu europsku zdravstvenu industriju koja, uzimajući u obzir odgovornost članica za svoje zdravstvene i socijalne sustave, stavlja europsku zdravstvenu dimenziju na novu razinu i reducira ovisnost EU", stoji u dokumentu kojim se predlaže i osnivanje Radne skupine za zdravstvo koja bi razvijala planove prevencije i reakcije u slučaju budućih epidemija. U tom bi se kontekstu kreirali i zajednički europski standardi za "interoperabilnost" zdravstvenih podataka.
Fond s trajanjem do 2027.
Nadalje, predlaže se uspostava "Ekonomskog fonda za oporavak na razini EU za solidarnost i rast" teškog 500 milijardi eura, koji bi funkcionirao u okviru Višegodišnjeg financijskog proračuna (VFO) od 2021. do 2027. koji treba biti izglasan najkasnije u posljednjem kvartalu ove godine. Merkel i Macron, pozivajući na poštivanje Osnivačkog ugovora EU, proračunskih okvira i prava nacionalnih parlamenata, oprezno predlažu da se Europskoj komisiji omogući zaduživanje na inozemnim financijskim tržištima na ime EU.
U dokumentu se navodi kako će se novac trošiti na sektore i regije koje su najteže pogođene epidemijom "temeljem proračunskih programa EU i u skladu s europskim prioritetima". Fond bi trebao imati svoj "rok trajanja" i biti vezan obvezujućim planom povrata novca izvan VFO-a. Zbog toga Merkel i Macron traže da se sporazumi za VFO i Fond postignu što prije, iako nisu definirani sektori i regije na koje bi se novac trebao potrošiti.
Upravo bi oko zaduživanja i nedefiniranih ulaganja moglo biti najviše sporova, jer je austrijski kancelar Sebastian Kurz, inače snažni protivnik bilo kakvog povećanja sredstava, već razgovarao s premijerima Danske, Švedske i Nizozemske.
"Naša je pozicija nepromijenjena. Želimo pomoći zemljama koje su teško pogođene, ali zajmovima. Očekujemo da novi VFO zrcali nove prioritete radije nego da podiže razinu sredstava", poručio je Kurz.
Jačanje ekonomskog suvereniteta
Drugi problem stvara pitanje zajedničkog EU poreza, oko kojeg sloge nije nikad bilo, pa Njemačka i Francuska to nastoje definirati poboljšanjem okvira za pošteno oporezivanje, naročito u digitalnoj ekonomiji te uvođenjem zajedničke korporativne porezne baze. U tome će im djelomično pomoći treći strateški cilj kojeg su si zadali, a to je ubrzavanje digitalizacije i Zelenog plana.
"Potvrđujemo Europski zeleni plan kao novu strategiju rasta EU i okvir za prosperitetnu i otpornu ekonomiju na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine istodobno ubrzavajući digitalizaciju s ciljem transformiranja nove dinamike koja je nastala tijekom krize u održiv digitalni napredak i digitalni suverenitet", stoji u dokumentu.
Uz to je direktno vezan u plan za jačanje ekonomske i industrijske otpornosti i suvereniteta EU te davanje novog poticaja unutarnjem tržištu, kojim se predviđa što brži oporavak tržišta i njegovo produbljavanje u sektorima već spomenutih digitalizacije i energije, ali i tržišta kapitala. Pariz i Berlin na prvo mjesto stavljaju ekonomske regulative i standarde, koji bi trebali poslužiti za stvaranje ekonomskog suvereniteta EU. Predlaže se da Svjetska trgovinska organizacija ostane središnja točka globalnog sustava slobodne trgovine te da se "osigura učinkovit reciprocitet u nabavi s trećim zemljama kao i ojačati nadzor nad nacionalnim investicijama kad je riječ o neeuropskim ulagačima u strateškim sektorima".
Neposredne mjere podrške državama
Predlaže se i modernizacija europske politike konkurentnosti usklađivanjem državnih potpora i pravila konkurencije te puno funkcioniranje Schengena i jačanje zajedničkih vanjskih granica; iako nije definirano je li riječ o granicama Schengena ili cijele EU.
"Pozdravljam konstruktivni prijedlog Francuske i Njemačke koji potvrđuje opseg i veličinu gospodarskog izazova s kojim se Europa suočava, te s pravom stavlja naglasak na potrebu rada na rješenju s europskim proračunom u svojoj srži. To ide u smjeru prijedloga na kojem Komisija radi, a koji će uzeti u obzir i stavove svih država članica i Europskog parlamenta", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
EK smatra da se strategija gospodarskog oporavka mora temeljiti na neposrednim mjerama za podršku gospodarstva zemljama članicama, koje uključuju državne potpore te potpore Europske središnje banke i Europske investicijske banke ili izmicanje odredbi Pakta o stabilnosti i rastu; 540 milijardi eura zajmova, uključujući i europski program zaštite radnih mjesta, te VFO s Instrumentom za oporavak, koji bi trebao biti usvojen sljedeći tjedan.
