Europska unija u srijedu je predstavila "Spremnost 2030", kolosalni plan za naoružavanje težak stotine milijardi eura.
Osim jačanja obrane, Europa će istovremeno pokušati smanjiti ovisnost o SAD-u. Politico je tako pisao da američki proizvođači oružja ispadaju iz troškovnika, što se slaže s izjavom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je kazala da "moraju kupovati više europskog".
Vojni analitičar Marinko Ogorec u razgovoru za Danas.hr objasnio je može li se Europa osamostaliti i pritom istaknuo tri bitne točke u odnosu sa Sjedinjenim Državama. "Prva, a ujedno i najbitnija stvar je da Europa sama ne proizvodi dovoljno oružanih sustava da bi mogla prestati kupovati od SAD-a. Uz to, SAD je još uvijek nuklearni jamac, nuklearni kišobran Europe i NATO saveza kao takvog, što se vrlo teško, praktički nikako, ne može nadomjestiti u svemu ovome", govori Ogorec.
Tri bitne točke
"Vrlo bitno je i da Sjedinjene Države imaju obavještajnu i satelitsku strukturu koja se ne može u skoro vrijeme zamijeniti europskim snagama. U svakom slučaju, kako god se situacija posloži, Europa će više ili manje biti ovisna o SAD-u u vojnom segmentu. S druge strane, činjenica jest da će morati učiniti više na vlastitom održavanju i vlastitim oružanim sustavima", tvrdi analitičar.
Ogorec u kratkim crtama objašnjava razliku između europske i američke vojne industrije: "Višenamjenski borbeni zrakoplov F-35 jedan je od najvećih izvoznih proizvoda Amerike. Europa još uvijek nije počela proizvoditi zrakoplov takve konfiguracije niti takvu tehnologiju zrakoplova. Prvo trebaju ovladati tom tehnologijom da bi je počeli proizvoditi. U dogledno vrijeme još uvijek će o tome biti ovisna."
"Postoji i cijeli niz drugih tehnoloških situacija gdje neću reći da Europa zaostaje, ali trebala bi nekako podesiti, popraviti, poboljšati i preuzeti nove tehnološke mogućnosti", dodaje Ogorec.
'Zašto se Europa toliko naoružava? Čemu to?'
Podsjetimo, u programu za naoružavanje spominje se cifra od 800 milijardi eura koje bi Europa u konačnici mogla potrošiti na obranu. Pod to bi trebao spadati i iznos od 150 milijardi eura, koji bi Europska komisija posudila zemljama članicama i prijateljskim državama. "Prije svega, treba se postaviti pitanje zašto bi se Europa trebala toliko intenzivno naoružavati. Iskreno, ne vidim nekog ozbiljnog protivnika koji bi mogao prijetiti europskim zemljama. Rusija to definitivno nije u stanju. Čemu toliko intenzivno naoružavanje, ako nemate ozbiljnog protivnika?", pita se naš sugovornik.
"Skoro bih se usudio reći da Rusija ne može u potpunosti izaći na kraj s Ukrajinom, a kamoli da napadne cijelu Europu. To bi bilo suludo i imaginarno. Jedino ako Europa planira neke ratove, onda to opravdava toliko naoružavanje", dodaje Ogorec.
Isto tako, zajam bi trebao biti usmjeren na kupnju vojne tehnologije koju proizvode članice Unije ili države koje su sklopile pakt o obrani i sigurnost. Ogorca smo zato pitali znači li to da Hrvatska tim novcem ne bi mogla kupiti osam američkih raketnih sustava HIMARS, čiju je nabavu saborski Odbor za obranu jednoglasno podržao u studenom prošle godine. "Europsko oružje i europska proizvodnja naoružavanja je deficitarna u suvremenim okolnostima. Drugim riječima, nije toliko razvijena, nema sustave koje SAD može napraviti. Zasad je vrlo upitno hoće li se morati uložiti samo u europsku vojnu industriju ili će se i dalje moći uvoziti od zemalja saveznica, prije svega SAD-a. Ako će biti samo za europsku industriju, treba istaknuti da ona nije ovladala tehnologijama koje imaju Sjedinjene Države", poručuje Marinko Ogorec za Danas.hr.
Mir u Ukrajini do kraja godine?
Analitičar se osvrnuo i na činjenicu da će SAD pomoći Ukrajini da se domogne sustava protuzračne obrane.
"Koliko se vidi, Sjedinjene Države nastavile su s određenim oblicima pomoći Ukrajini, odnosno nisu je zaustavili u potpunost. Nakon nesretnog sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trumpa u Bijeloj kući, na sedam dana bila je zaustavljena potpuna američka potpora u Ukrajini, uključujući i obavještajnu. Vidjelo se da je to djelovalo katastrofalno na ukrajinske mogućnosti obrane. Očito je da Ukrajina ne može bez intenzivne podrške SAD-a i da će u tom segmentu Amerika nastojati pomagati do trenutka dok se ne stvore uvjeti za prekid vatre i zaustavljanje borbenih djelovanja. To je prvi korak prema miru", objašnjava Ogorec.
Analitičara nije iznenadilo da Trump nije uspio završiti rat u 24 sata, kako je pričao u predizbornoj kampanji, da bi na kraju priznao da je to bio sarkazam. "Sun Cu, jedan od prvih vojnih teoretičara, rekao je da je rat razmjerno brzo započeti, ali vrlo teško zaustaviti. Nažalost, činjenica je da to ostaje i do današnjeg dana kao jedna od situacija i praksi. Mir se u svakom slučaju može i mora provesti. Očito je da postoji dobra volja jedne, druge i treće strane. Vjerujem da će se pod pritiskom SAD-a uspjeti ostvariti u dogledno vrijeme. Kad se kaže dogledno vrijeme, onda do kraja ove godine u svakom slučaju. Kako, što će biti zalog svega toga, to se tek mora vidjeti", zaključuje analitičar Ogorec.
POGLEDAJTE VIDEO: EU oružava Europu: Plan od 800 milijardi eura – treći svjetski rat na vidiku?
