Europska komisija u srijedu je predstavila obrambeni paket vrijedan stotine milijardi eura koji bi trebao odgovoriti na hitne potrebe Ukrajine i na dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i obrane Europe.
Komisija je predstavila bijelu knjigu za europsku obranu, "Spremnost 2030", u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze.
Komisija je također predstavila, kao dio Plana ReArm Europe/Readiness 2030, obrambeni paket koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu.
“Ovaj obrambeni paket, koji se sastoji od bijele knjige za europsku obranu i Plana ReArm Europe/Readiness 2030, označava odlučujući trenutak za našu Uniju. Europa si više ne može priuštiti da bude promatrač vlastite sigurnosti i moramo uzeti svoju obranu u svoje ruke, ojačati svoje obveze prema kolektivnoj sigurnosti i čvrsto se suprotstaviti onima koji žele ugroziti naš suverenitet”, rekao je povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Obveze države članica
Plan predviđa povećanje izdvajanja za obranu za 1,5 posto godišnje BDP-a država članica. U tu svrhu Komisija poziva država članice da aktiviraju nacionalnu klauzulu o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu, u okviru fiskalnih pravila EU-a.
Ta odstupanja bit će ograničena samo na povećanje rashoda za obranu. Dio plana je i novi namjenski Instrument za sigurnosnu akciju za Europu – SAFE.
Instrument SAFE predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte.
SAFE bi trebao omogućiti državama članicama da odmah i masovno povećaju svoja ulaganje u obranu kroz zajedničku nabavu od europske obrambene industrije.
Ta ulaganja trebala bi biti usmjerena u prvom redu na jačanje vojnih sposobnosti, a zajednička nabava bi pridonijela povećanju interoperabilnosti, predvidljivosti i smanjenju troškova te osnažila europsku obrambenu industrijsku bazu. U zajedničkim nabavama mogle bi sudjelovati Ukrajina, države članice EFTA-e i Europskog gospodarskog prostora.
Ulaganja bi bila moguća u projekte dvojne namjene, civilnu i vojnu, ali samo ako je primarna namjena vojna uporaba.
Budući da javna ulaganja sama po sebi neće biti dovoljna da popune potrebe za ulaganjima, Komisija nastoji osigurati da se u to uključi i privatni kapitala. U tu svrhu Komisija predlaže uspostavu Unije štednje i investicija, koja bi pomogla u mobilizaciji privatne štednje za ulaganja u obranu.
Veliku ulogu u naoružavanju trebala bi imati Europska investicijska banka, koja bi trebala početi ulagati i u čisto vojne projekte. Prema sadašnjim pravilima EIB može ulagati samo u projekte dvojne namjene, a to bi se ubuduće trebalo promijeniti.
Prilika za Hrvatsku?
“Uoči Europskog vijeća razgovaram o prioritetima bijele knjige o europskoj obrani, koja predstavlja okvir za potporu ulaganjima u obrambene sposobnosti država članica. U tu svrhu kroz plan ReArm Europe predviđeno je stvaranje novog instrumenta od 150 milijardi eura za povoljne zajmove”, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X.
“To je prilika za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi se ojačale vlastite sposobnosti”, dodao je. Najavio je da će Hrvatska do 2027. godine povećati izdvajanja za obranu na 2,5 posto BDP-a.
“Uz snažan gospodarski rast, imat ćemo mogućnosti za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku, uz financiranje ostalih prioriteta”, objavio je Plenković.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajinac za RTL Direkt: 'Oteto ne treba ostaviti agresoru koji je na toliko krvi to uzeo'
