Ukrajinske snage posljednjih dana značajno napreduju te se oslobodile velik dio okupiranog teritorija. Ruske, s druge strane, a prema pisanju medija, doživljavaju poraze na više fronta – nezadovoljstvo sve više raste, a moral ruskih vojnika pada.
Nakon tih posljednjih zbivanja na bojišnici, kontaktirali smo ukrajinskog profesora Maksima Kamenjeckog s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, koji je za Net.hr govorio o stanju u Ukrajini.
"Ukrajinski moral nije bio previše u padu, čekali smo da krenemo s nekom ofenzivom. Nismo preslabi i moglo se naslutiti da imamo kapacitet za neku kontraofenzivu, i to već nakon neuspješnog pokušaja napada na Kijev", kaže nam u razgovoru profesor Kamenjecki.
Sljedeći pravac prema jugu
"Već u trećem-četvrtom mjesecu, nakon neuspjelih ruskih pokušaja i gubitaka koje su pretrpjeli, to nam je dalo nadu da će doći do oslobađanja teritorija. Za razliku od Rusa, kod nas je bila mobilizacija, dobili smo nešto od opreme...nije to toliko puno kako se čini da Ukrajina traži pa onda Zapad šalje", kaže nam Kamenjecki, upozoravajući da moćnog oružja, primjerice raketa HIMARS koje su se pokazale jako učinkovite, ima premalo, s obzirom na bojišnicu koja je dugačka 1300 kilometara.
Topništvo velikog kalibra je učinkovito, no svi ti topovi koriste različite projektile, a to je problem za logistiku, pojašnjava nam Kamenjecki. "Za opskrbu različitih vrsta topova, treba različitih projektila. To stvara problem. Čini mi se da, po tenkovima primjerice, nama Rusija više donira...dakle ono što zarobimo od Rusa", kaže Kamenjecki, dodajući da osim Poljske te još nekih zemalja, nitko više nije slao tenkove.
"Oslobodili smo praktički kompletnu regiju Harkiva, pod ruskom je kontrolom ostalo oko 6 posto te oblasti. Sljedeći pravac mislim da će biti na jugu, prema Hersonu, gdje je teško zbog ravnice pa je Rusima lakše izviđati", analizira Kamenjecki. "Našima je teže djelovati jer su oni svi ukopani u rovove i kanale za opskrbu vodom", dodao je, kazavši da će vojska nakon toga dalje u oslobađanje zaporoške oblasti, Donjecka, Luganska pa onda Krima.
Na pitanje što se događa na ruskoj strani gdje se sve češće može čuti kako je vojska nezadovoljna, Kamenjecki kaže da oni imaju jako veliki problem s moralom. "Ne zbog toga da se ne slažu s politikom Vladimira Putina, nego im se čini da to što oni rade u Ukrajini ne odgovara baš njihovim naporima; primjerice plaća u odnosu na opasnost. Njima fali podrške, kompletne vojne organizacije. Ostalo je najviše pješadije, nešto topništva, tenkova, no zrakoplovstvo više ne može raditi uz bojišnicu jer ukrajinske protuzračne snage ruše dosta ruskih aviona", kaže Kamenjecki.
Regrutiranje zatvorenika
No, Rusi imaju sada drugi plan, a to je regrutiranje zatvorenika po čitavoj Rusiji. "Prema ocjenama ruskih pravobranitelja, u Rusiji trenutno zatvorsku kaznu izdržava od 600 do 700 tisuća ljudi", kaže Kamenjecki, dodajući da zatvorenicima nude da nakon pola godine ratovanja budu pomilovani.
"Otprilike 300 do 500 tisuća ljudi oni mogu tako regrutirati", kaže Kamenjecki. Dodaje da se neće regrutirati ovisnici o drogama te primjerice oni kojima vlasti ne mogu upravljati. "Njima odgovaraju ubojice, oni koji su počinili druga neka krivična djela, primjerice pljačke, a takvih najviše i ima", rekao je. Dodaje da će dio zatvorenika pristati na odlazak u rat jer se nalaze u izuzetno teškim psihološkim uvjetima. "Njima najviše odgovara otići iz zatvora na bilo koji način", kazao je.
Kao problem, profesor Kamenjecki tu detektira zapovjedni lanac koji se u ruskoj vojsci stalno mijenja, a i kako kaže, od tih ljudi "treba napraviti vojnike". "Jedna stvar je sjediti u rovu s puškom, a druga je stvar voziti tenk i koristiti sustave za radarsku kontrolu, rakete i slično. Za to treba obuka", kaže. Ljudstvo u ovom slučaju ne može uvijek prijeći iz kvantitete u kvalitetu, kaže Kamenjecki.
Opasnost za Putina
Upitan bi li to moglo stvoriti neke probleme ukrajinskoj vojsci, ili će to više štetiti Vladimiru Putinu, Kamenjecki kaže da za njega ima drugih opasnosti. "Vidio sam nepotvrđenu informaciju da je na njega navodno bio izvršen neuspjeli atentat, pucalo se na njegov auto…On ima velikih problema s moćnim ljudima, recimo tajkunima koji su nastradali zbog sankcija, rata u Ukrajini, zbog toga što nisu bili suglasni sa Putinom. Onda generali i viši časnici koji su bili smijenjeni jer su vodili rat protivno idejama i vizijama državnog vrha. To je jedna kombinacija koja je vrlo opasna za državno rukovodstvo, koje pokušava držati situaciju u svojim rukama", pojašnjava naš sugovornik.
Ta kombinacija nezadovoljnih ljudi Vladimirom Putinom, smatra, može dovesti do problema. "Što se tiče Rusije, tamo se povećava nezadovoljstvo, zato su i došli na ideju sa zatvorenicima jer im to daje određene mogućnosti da pojačaju ljudstvo na bojišnici. Prema informacijama koje imam, oni sada od trenutka kada je ta ideja postala aktualna, na bojišnicu šalju oko 10.000 zatvorenika", ističe Kamenjecki. Kaže da će Rusi najviše napora uložiti u regiji Lugansk kako bi ju zadržali, a koju su praktički potpuno okupirali. Također, pokušat će i dalje napredovati u regiji Donjeck, pošto su te dvije regije bile i izlika za pokretanje rata.
"Pitanje je koliko će oni izdržati na jugu. Njima ostaje samo korištenje dalekometnog oružja koje oni smatraju visoko sofisticiranim. To su te krstareće rakete sa nekoliko tisuća kilometara dometa, čime oni pokušavaju gađati gradove svugdje po čitavoj Ukrajini, no sada sve više u centralnoj i jugoistočnoj Ukrajini", rekao je Kamenjecki, dodajući da je to Rusima jedini adut kojeg Ukrajinci nemaju, i najvjerojatnije nećemo imati. "Najviše na što mi možemo računati su rakete koje smo ili mi sami razvijali ili će nam možda Amerikanci isporučiti, s dometom oko 300 kilometara", kaže.
Osvrnuo se i na ponovna govorkanja o nuklearnom ratu između Amerike i Rusije. „Vidio sam da se pojavila neka simulacija nuklearnog rata između Rusije i SAD-a. To je bezvezarija iz nekoliko razloga. Mislim, pa gotovo sam siguran da neće do toga doći, iz strateških pa i tehničkih razloga“, kaže Kamenjcki.
Kijev živi normalno
Što se tiče samog života u glavnom ukrajinskom gradu, Kamenjecki kaže da Kijev živi apsolutno normalno, a jedini što su posljednjih dana primijetili je više zračnih uzbuna koje su se oglašavale. "Kijev živi, izuzev zračnih uzbuna i jednog dijela ljudi koji je otišao, apsolutno normalno. Imamo dovoljno goriva, nema problema s benzinom, ima i šećera", kaže Kamenjecki pa dodaje da su inače nestašica šećera i soli često indikatori da je na pomolu kriza. Iako je jedan dio stanovnika otišao iz Kijeva, u grad je došlo dosta izbjeglica iz drugih područja.
Gradski prijevoz radi normalno, prodavaonice također, nema više problema s opskrbom, a proradili su i fakulteti gdje uostalom i Kamenjecki sam radi. Kod fakulteta je doduše situacija specifična – ako imaju dovoljno veliko sklonište, tada su i studenti prisutni na predavanjima, a ako pak nemaju, nastava se odvija online, s time da se profesori nalaze na svojim radnim mjestima.
Kamenjecki kaže da se na nekim mjestima u gradu čak uklanjaju barikade koje su bile postavljene na početku rata, a još uvijek je noću na snazi policijski sat. Ono što trenutno jedino muči stanovnike Kijeva je gradski prijevoz u trenutku oglašavanja zračne uzbune. Tada se on, naime, zaustavlja, a ljudi moraju izaći i tražiti skloništa. To se ljudima baš i ne sviđa, jer zračna uzbuna može trajati od 15 minuta pa do sat vremena, rekao je profesor Maksim Kamenjecki u razgovoru za Net.hr.
