Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana opasno eskalira. Amerikanci su jučer u raketnom napadu u blizini zračne luke iračke metropole Bagdada ubili Kasema Sulejmanija, jednog od najviše rangiranih i najcjenjenih iranskih generala. U raketnom napadu na konvoj triju vozila uz Sulejmanija ubijeni su i zapovjednik iračke milicije Abu Mahdi al-Muhandis te još pet osoba.
Osveta zbog smrti mučenika
Prvotni šok su brzo zamijenili bijes i pozivi na osvetu među viđenijim političkim i vjerskim dužnosnicima u Iraku i Iranu. Ajatolah Ali Hamnei, iranski duhovni vođa, na twitteru je "zločincima" zaprijetio "ozbiljnom odmazdom" i proglasio trodnevnu žalost za Sulejmanijem. Irački šijitski vođa Moktada al-Sadr ponovno je mobilizirao Mehdijevu vojsku. U Libanonu je proiranski Hezbolah obećao pravednu kaznu ubojicama. U Jemenu, pobunjenici Huti, koje podržava Iran, pozvali su na "brzu odmazdu".
“Iran i drugi slobodni narodi regije će se osvetiti zločinačkoj Americi”, zaprijetio je iranski predsjednik Hasan Rohani. Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Šarif ocijenio je Sulejmanijevu likvidaciju "izuzetno opasnom" dodavši kako to predstavlja "glupu eskalaciju". Bivši zapovjednik Revolucionarne garde, Mosen Resai, izjavio je kako će odmazda za smrt "mučenika" Sulejmanija biti "užasna". Basem Naim, dužnosnik Hamasa, tvitao je da atentat “otvara vrata svim mogućnostima u regiji, osim mira i stabilnosti. SAD snosi odgovornost za to”. Sličnu poruku je poslao i Abu Hamza, glasnogovornik Islamskog džihada.
Riječi ne bira niti stanovništvo Iraka i Irana. Iračani slave Sulejmanija zbog njegove borbe protiv Islamske države, dok ga Iranci smatraju mučenikom. Tisuće Iračana su tijekom Sulejmanijeva posljednjeg ispraćaja zazivale osvetu i "smrt Americi".
Američka krv na Sulejmanijevim rukama
Dok Donald Trump nastoji uvjeriti javnost kako se radilo o "činu obrane" i kako ne pokušava promijeniti režim u Iranu već "zaustaviti rat", započele su pripreme za slanje 3000 do 3500 vojnika 82. Zrakoplovne divizije u Irak, što je, uz 5000 vojnika koji su tamo odavno raspoređeni, dodatan razlog za bijes Teherana. Trump i američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo, smatrali su Sulejmanija prijetnjom. Mark Milley, načelnik američkog združenog stožera, rekao je da je SAD imao "jasne i nedvosmislene" obavještajne podatke da je Sulejmani planirao nasilničku kampanju prema SAD-u.
Da je ostao živ, Sulejmaniju ne bi to bio prvi put da je "imao američku krv na rukama". Naime, on je bio kontroverzna ličnost i, premda se u Iraku borio protiv Islamske države, Amerikanci ne zaboravljaju kako je kao zapovjednik Qudsa, međunarodnog ogranka iranske Revolucionarne garde, širio utjecaj po Iraku, Jemenu i Libanonu obučavajući i naoružavajući brojne milicije i paravojne formacije koje su kroz protekla dva desetljeća, između ostalih bile odgovorne i za pojedine napade na američke vojnike nakon njihovog ulaska u Irak.
Uz to, neke od tih paravojnih formacija su na američkoj "crnoj listi", odnosno popisu terorističkih organizacija. Sulejmani je smatran arhitektom vojnog uspjeha sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a Amerikancima se nisu svidjele niti njegove jake veze s Hezbolahom u Libanonom i Hamasom u Palestini. Laički rečeno, Amerikanci smatraju da je Sulejmani poticao na terorizam.
Loš trenutak za napad
Iako se napad na Sulejmanija i al-Muhandisa, drugog čovjeka iračkih Narodnih snaga za mobilizaciju (PMF), krovnog tijela tamošnjih paramilitarnih skupina, iz takve perspektive može opravdati, mnogi stručnjaci upozoravaju kako je Trump izabrao loš trenutak za likvidaciju. Naime, Iran se već neko vrijeme ne drži dijela, sada već propalog, nuklearnog sporazuma kojim im je upravo SAD propisivao u kojim će količinama obogaćivati uran, odnosno proizvoditi glavni sastojak nuklearnog oružja. Uz to, ljetos su se s europskim zemljama igrali zapljene brodova, a uspjeli su oboriti i američku bespilotnu letjelicu. Preuzeli su i odgovornost za napade na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji ove jeseni. Prije nekoliko mjeseci je ubijen i čelnik Islamske države Abu Bakr al-Bagdadi.
No, istovremeno, eskalirali su i američki napadi. DW javlja kako su prošlog vikenda napali pripadnike iračke šijitske milicije, a napali su i postrojbe Hezbolaha i ubili 25 boraca. Zbog toga su demonstranti usjeli upasti u "zelenu zonu" u Bagdadu te napasti američko veleposlanstvo, no osim nekoliko spaljenih zastava i stražarnica, nije bilo žrtava.
I Amerikanci zabrinuti
Uz rastuća "neprijateljska" djelovanja Teherana, jasna je i zabrinutost brojnih stručnjaka i političara u SAD-u. Tako se predsjednik Odbora Predstavničkog doma Kongresa zaduženom za nadzor tajnih službi, Adam Schiff, složio da je Sulejmani bio odgovoran za nasilje, ali i dodao kako američki Kongres nije odobrio raketni napad na Bagdad. Smatra i kako bi američke trupe trebale biti zaštićene od "gotovo neizbježne eskalacije".
"Predsjednik koji je obećao da neće uvoditi Sjedinjene Države u nove ratove na Bliskom istoku upravo je proglasio rat", izjavio je šef istraživačkog centra Međunarodne krizne grupe Robert Malley, koji je ocijenio da je Sulejmanijeva smrt težak udarac svakoj nadi u smirivanje situacije na Bliskom istoku. Na sličnom je tragu i Phillip Gordon, Obamin koordinator za Bliski istok i Perzijski zaljev, koji je, prenosi BBC, izjavio kako je taj napad "jako blizu američkoj objavi rata Iranu".
Stručnjak za Iran, Philip Smyth s washingtonskog Instituta za politiku Bliskog istoka, predviđa da bi Sulejmanijevo ubojstvo moglo imati više utjecaja na zbivanja u regiji od ubojstva al-Bagdadija, pa čak i Osame bin Ladena. S tom se ocjenom slaže i Charles Lister, stručnjak za iransku regionalnu politiku koji je za CNN izjavio kako "SAD i Iran već mjesecima opasno izmjenjuju udarce, ali da je ovo veliki pomak u eskalaciji njihovih odnosa".
Stručnjaci upozoravaju i kako se opasnost ovog napada krije u nedovoljnom broju američkih vojnika koji bi se mogli nositi s potencijalnom odmazdom u čak tri zemlje, što opravdava Trumpovo slanje dodatnih jedinica u Irak. Lister smatra kako bi čak i tradicionalni američki saveznici, Saudijska Arabija i Bahrein, mogli doživjeti osvetničke napade paravojnih pro-iranskih postrojbi. Uz to, te dvije zemlje se nisu službeno očitovale o napadima, niti dale svoju podršku SAD-u za ubojstvo Sulejmanija.
Svi, osim Izraela, zabrinuti
Europsko vijeće, Njemačka, Velika Britanija i Francuska gledaju na američke poteze sa skepsom. Rusija je upozorila na moguće zaoštravanje odnosa. Čak je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo na "smirivanje stanja, suzdržavanje od korištenja sile i ulaganje dodatnih napora radi pronalaženja diplomatskog rješenja u interesu svih strana i očuvanja globalnog mira". Kinezi su također pozvali na smirivanje.
Jedina država koja je stala na stranu SAD-a je Izrael, čiji su državni vrh, ali i oporbeni političari pohvalili američku akciju. No, to bi moglo dovesti do novih sukoba s Hamasom u pojasu Gaze, a i posljedice samog ubojstva Sulejmanija bi mogle biti dalekosežne.
Iako je Sulejmanijeva smrt podigla cijene nafte za nešto više od četiri posto, što odgovara zapadnjačkoj naftnoj industriji, analitičari upozoravaju na izvjesne negativne posljedice. Naime, smatraju kako bi se Irak, koji je dosad nastojao izbjeći napetosti između SAD-a i Irana mogao pretvoriti u bojno polje, odnosno da bi mogao postati epicentar direktnih sukoba američkih i pro-iranskih snaga, što je scenarij usporediv s ratom kojeg je ta zemlja proživjela nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., ali i sa situacijom koja se u proteklom desetljeću ponavljala u Libiji i Siriji, gdje su razne militantne i islamističke skupine, poput Islamske države, bile u sukobu sa službenim snagama tih zemalja, ali i američkim te ruskim vojnicima.
Vodeći se logikom "oko za oko, zub za zub" i jedni i drugi bi mogli ući u koloplet novoga sukoba, koji bi uz sve navedeno, mogao imati zastrašujuće posljedice. Sulejmani je bio strahovito važna ličnost u Iranu i okolnim zemljama. U eventualni oružani sukob mogli bi biti uvučeni i saveznici s obje strane. Oružje zvecka, a ulozi su veliki. Jedan od njih je i mir u svijetu.
