Ako vas kojim slučajem zadesi neka zdravstvena tegoba dok ste u nekoj od zemalja EU, velika je mogućnost da vam pomoć pruži kirurg iz Sjeverne Makedonije, ortoped iz Crne Gore, pedijatar iz Hrvatske ili medicinska sestra iz Srbije. Naravno, 'prednost' nemaju samo medicinski kadrovi iz zemalja bivše SFRJ - EU je radno mjesto i dom za liječnike i medicinsko osoblje s čitavog Balkana.
Početkom ove godine u Rumunjskoj je održana serija prosvjeda kao i generalni štrajk zbog malih primanja u zdravstvu. Tamošnji liječnici se žale i na konstantan manjak stručnih kadrova, budući da mlađi kolege većinom, nakon završetka studija, odlaze putem zapadne Europe. Rumunjska se suočavala s masovnim odlaskom medicinskog osoblja još od 2000 godine, a nakon ulaska u EU 2007. to je poprimilo i razmjere 'egzodusa stručnjaka'.
Slična, ako ne i gotovo ista situacija je u Bugarskoj. Tamošnji sindikati procjenjuju da u sistemu nedostaje najmanje 15 do 20 tisuća medicinskih sestara, i to samo za normalno funkcioniranje osnovne zdravstvene zaštite. Bugarska velike probleme ima s odljevom iskusnih specijalista, s desetljećima iskustva. Oni najčešće novi posao nalaze u Njemačkoj i Austriji, a nerijetko i u Francuskoj, Luksemburgu i Švedskoj.
S druge strane, na Zapadnom Balkanu je posao medinske sestre ili njegovatelja u zemljama EU jedan od najčešćih načina za nalaženje posla van granica vlastitih zemalja. To je postalo toliko učestalo da se čak i diplomirani ekonomisti i drugi visoko obrazovani 'vraćaju' u srednje medicinske škole, kako bi izvanredno dobili potrebne diplome. Neke od procjena medicinskih sindikata u Srbiji pokazuju da je u posljednjem desetljeću zemlju napustilo nešto manje od 6000 liječnika. Ono što je alarmantno je i da veliki dio ovog broja čine iskusni specijalisti, s dugogodišnjim iskustvom.
Goran Jovanović, srpski novinar i kolumnist, prati ovu temu već godinama:
"Pitajte bilo kojeg učenika srednje medicinske škole da li planira ostati u zemlji ili dalje studirati - većina će vam reći da su upisali tu školu kako bi se što lakše zaposlili u EU. Nažalost, gotovo da u našem zdravstvu vrijedi pravilo da se do specijalizacija i zaposlenja dolazi isključivo stranačkim putem - gotovo da nemate liječnika posljednjih godina koji nije u nekoj od stranaka, najčešće SNS' objašnjava Jovanović. "U malim sredinama je 'stranačko zdravstvo' posebno vidljivo, te nemate čak ni glavnu sestru na odjelima, a koja nije stranački postavljena" dodaje naš sugovornik.
Ovakva situacija se sasvim sigurno neće promijeniti u bliskoj budućnosti. Statistika unutar EU pokazuje da je Francuska danas na nivou od samo 318 liječnika na sto tisuća stanovnika, što je najniže još od početka devedesetih godina. U Europi jedino manji broj ima Turska, 218 liječnika na sto tisuća ljudi. Iako unutar EU ima oko 1.82 milijuna liječnika, procjenjuje se da će do 2030. biti neophodno još najmanje njih 250 tisuća, kao i još oko 150 tisuća medicinskih sestara, tehničara, različitih njegovatelja i vozača.
Ono što također brine nadležne u Bruxellesu je podatak da je veliki dio liječnika u EU već sada starije od 55 godina. Sve članice EU imaju nedostatak liječnika specijalista, a očekuje se i daljnji porast otvorenih radnih mjesta u bolnicama širom Starog kontinenta - koje nema tko popuniti, čak i u narednim godinama.
POGLEDAJTE VIDEO: Plaće rasle, liječnici se spremaju na štrajk: 'Sustav se održava zahvaljujući dobroj volji liječnika'
