Epidemija koronavirusa je u protekla tri mjeseca ubila oko 1700 osoba, a od nje je oboljelo oko 68.000 ljudi diljem svijeta. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka osoba koja se zarazi koronavirusom može ga prenijeti na 1,4 do 2,5 osobe, a jedna od simulacija kretanja zaraze sugerira kako bi do 24. veljače moglo biti zaraženo oko 300.000 ljudi.
S nastavkom širenja, znanstvenici smatraju kako je zaraza koronavirusom već prerasla u blagu pandemiju. No, upitno je hoće li COVID-19 postati endemski, odnosno trajno prisutan u svjetskoj populaciji, poput ranije otkrivene tri vrste ili će se napori znanstvenika za pronalaskom cjepiva uroditi plodom. Stoga su stručnjaci razvili tri izgledna scenarija što će se događati s novim koronavirusom, piše Business Insider.
Virus nikad neće nestati
S obzirom na širenje epidemije, mnogi stručnjaci smatraju kako virus nikad neće biti iskorijenjen, već će postati jedan u nizu sezonskih virusa koji napadaju ljude, poput prehlade ili gripe, uzrokovanih drugim koronavirusima. Raste i broj slučajeva prijenosa zaraze bez simptoma, pa stručnjaci upozoravaju kako će gradovi postati nova i samoodrživa žarišta bolesti.
Virusi koji se šire među ljudima uglavnom nisu otporni na vlagu i visoke temperature, tako da bi COVID-19 mogao posustati već početkom ljeta na sjevernoj hemisferi. No, to ne znači da će potpuno nestati. Naime, očekuje se da će on mutirati kako bi se mogao brže razmnožavati ili postati sezonska bolest koja bi uzrokovala upalu pluća.
Optimističnija verzija ovog scenarija govori kako će koronavirus postati ubočajena sezonska bolest koja će tijekom zime uzrokovati prehlade. Naime, četiri vrste koronavirusa odgovorna su za 25 posto zabilježenih prehlada u svijetu koje uglavnom prolaze bez većih komplikacija. Očekuje se kako bi širenje COVID-19 moglo biti slabije u narednim godinama, jer bi velik broj mogao imati razvijen imunitet.
Stroge mjere u javnom zdravstvu iskorjenjuju virus
Epidemija virusa COVID-19 slična je epidemiji SARS-a iz 2003. godine. Čak štoviše, u oba slučaja se radi o koronavirusima, koji dijele oko 80 posto genetskog materijala. U oba su slučaja virusi prešli na čovjeka sa zaraženog mesa životinja, tako da znanstvenici očekuju i kako bi ishod epidemije novog virusa mogao biti sličan.
Naime, SARS je od jeseni 2002. do proljeća 2003. ubio oko 800, a zarazio oko 8000 ljudi, da bi godinu dana poslije potpuno nestao. Njegovo širenje je ograničeno karantenama, ograničenjem putovanja, informativnim kampanjama i provjerama na aerodromima i kruzerima. Iste mjere zaštite i sada provode Kina, kao izvorišna zemlja zaraze i druge svjetske zemlje. Epidemija će, smatraju stručnjaci, biti obuzdana ako se tim mjerama broj zaraženih spusti ispod određene razine.
No, SARS je bio manje zarazan od novog virusa te se uglavnom širio po bolnicama, a ljudi nisu bili zarazni prije pojave simptoma. Uz to, mnogi optužuju Kinu da je zakasnila u reakciji te da je čak pokušala umanjiti ili prikriti stvarne razmjere opasnosti od zaraze.
Liječnici pronalaze cjepivo
Svi se stručnjaci slažu da je pronalazak cjepiva neophodan u zaustavljanju koronavirusa. Mnoge akcije koje liječnici i znanstvenici provode već su sad usmjerene u napore da se virus kontrolira dok se cjepivo ne proizvede.
Pet vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija već je najavilo istraživanja u razvoju lijeka protiv novog koronavirusa; jedni su odlučili iskoristiti genetski kod virusa kako bi stvorili cjepivo, a drugi traže rješenje u postojećim lijekovima. No, razvoj cjepiva bilo koje vrste je uvijek bio težak i dugotrajan, višegodišnji proces.
