Pandemija koronavirusa već devet mjeseci hara svijetom, a stručnjaci i javnost i dalje raspravljaju o stopama smrtnosti, često iskazujući dijametralno suprotne podatke. Tako su se znanstvenici, umjesto utvrđivanja načina za smanjenje stopa smrtnosti, počeli baviti skupovima podataka, odnosno statistikom. Istraživački tim Škole javnog zdravlja Richard M. Fairbanks i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana u svom istraživačkom radu, nedavno objavljenom u Analima interne medicine, usporedio dva značajna skupa podataka, sve kako bi pronašao najprecizniji način za izračunavanje stope smrtnosti od posljedica COVIDA-19.
Prvi skup bio je ukupni broj procijenjenih zaraza koronavirusom u Indiani do 29. travnja. Procjena se temeljila na slučajnom uzorku stanovnika Indiane starijih od 12 godina, osim onih koji su u tom trenutku živjeli u domovima za starije. Na temelju nalaza briseva i seroloških testova do 25. do 29. travnja utvrdili su tko je u tom periodu bio zaražen, a tko je već prebolio zarazu. Procijenjeno je da je u Indiani od početka pandemije do 29. travnja ukupno bilo 187.802 infekcije koronavirusom.
Drugi skup podataka bio je broj zabilježenih smrtnih slučajeva od posljedica COVIDA-19 u Indiani od početka pandemije do 29. travnja. Ukupan broj zabilježenih smrtnih slučajeva do tog trenutka je iznosio 1099, no s obzirom na to da je 54,9 posto preminulih živjelo u domovima za starije, ta je brojka za potrebe istraživanja smanjena na 495.
Dvije različite stope smrtnosti
Znanstvenici su potom izračunali stopu smrtnosti od infekcije (IFR) dijeleći broj umrlih s ukupnim brojem infekcija. No, to se razlikuje od stope smrtnosti po slučajevima (CFR), koja se računa dijeljenjem broja umrlih s brojem zabilježenih slučajeva zaraze. Za ukupnu populaciju Indiane koja nije mlađa od 12 godina i koja ne živi u staračkim domovima, IFR je do 29. travnja iznosio 0,26 posto, odnosno 2,6 umrlih na 1000 stanovnika.
Prosječna starost preminulih je bila 76,9 godina, a stopa smrtnosti od infekcije se s godinama povećavala. Tako je ona u skupini od 12 do 40 godina iznosila samo 0,01 posto, skupina od 40 do 59 godina bilježi 0,12 posto smrti, a od 60 na više godina čak 1,71 posto. Uz to, muškarci su imali viši IFR od žena (0,28 posto, naspram 0,21). Nebjelačko stanovništvo imalo je više od triput veći IFR od bjelačkog (0,59 posto naspram 0,18), a i umirali su mlađi (prosječno 73,3 godine u usporedbi sa 78,9 godina).
Pristrane interpretacije istraživanja
No, što to sve skupa znači? Novinar i zdravstveni stručnjak Bruce Y. Lee pišući za Forbes objašnjava kako je IFR iz Indiane bio niži od onoga kojeg je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija te upozorio da bi takve brojke u iskrivljenom kontekstu mogli početi koristiti političari i multimilijunaši kako bi ostvarili svoje političke ili poslovne ciljeve. Stoga ove rezultate, piše on, treba uzeti s rezervom, odnosno imati na umu koja su ograničenja navedenog istraživanja, točnije što se može, a što se ne može izvući iz IFR-a.
Prije svega, naglašava on, ti su podaci proizašli iz slučajnog uzorka stanja u određenom vremenskom razdoblju. Takvi uzorci imaju svoja ograničenja, jer ne predstavljaju cijelu populaciju i time otvaraju prostor za razne pristrane interpretacije. Istraživanje, također, nije otkrilo koliko se procijenjeni broj slučajeva zaraze poklapao sa stvarnim brojem slučajeva. Testiranja u SAD-u su, navodi Lee, u prvih nekoliko mjeseci bila kaotična, jer se nije znalo tko se testira, a tko ne i zašto te koje se vrste testova koriste.
Nije samo smrt opasna
Osim toga, broj prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih s COVIDOM-19 ne znači da je zaista toliko ljudi i preminulo od posljedica zaraze. Obično je taj broj manji od stvarnog broja preminulih, a u prilog tome ide i teza kako istraživanje nije uključilo one koji su u razdoblju od 25. do 29 travnja bili zaraženi, ali su tek kasnije preminuli. Najgore od svega, znanstvenici nisu izdvojili pozitivno testirane osobe prema težini bolesti, čak niti prema tome imaju li uopće simptome, zbog čega je teško utvrditi kako su se prijenos virusa i stopa smrtnost mijenjali u kasnijem razdoblju.
Dakle, rezultati istraživanja samo daju predodžbu o ukupnoj stopi smrtnosti stanovništva, što se ne može poistovjetiti individualnom riziku, odnosno procjeni svake osobe kolike su joj šanse da će umrijeti ako bude zaražena koronavirusom. Štoviše, smrt nije jedini ishod kojeg COVID-19 može prouzročiti. Bolest, poznato je, izaziva respiratorne probleme, pa čak i oštećenja organa koja mogu potrajati i nakon oporavka od zaraze, odnosno negativnog testa. Kako ti problemi dolaze prije smrti, IFR od jedan posto ili manje ne znači da je preostalih 99 posto slučajeva zaraze koronavirusom potpuno bezopasno, zaključuje Lee.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
