Sibir posljednjih godina pogađaju sve razorniji šumski požari, a prošle su godine ukupna požarišta u toj geografskoj regiji bila veća nego sva druga u ostatku svijeta, uzeta zajedno. Razlog su klimatske promjene i s njima povezano globalno zatopljenje, koje najrapidnije napreduje u Sibiru i to stopom neviđenom u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Neuobičajeno visoke temperature pretvorile su goleme šumske površine u svojevrsne 'kutije kresiva', u kojima je požare postalo puno teže gasiti.
Sezona šumskih požara ove je godine stigla ranije nego ikada, a suša i jaki vjetrovi dalje potpiruju buktinje u tresetnim šumama bogatim ugljikom. Već sada je površina zahvaćena požarima dvostruko veća nego u istom periodu lani, kada je prema priopćenju Greenpeacea u Rusiji izgorjelo rekordnih 18,8 milijuna hektara šuma, stepa i treseta - područje otprilike veličine Sirije.
Gore sela
Vatra je posljednjih nekoliko tjedana zahvatila mnoge regije diljem jugozapadnog Sibira. Nekoliko je sela već potpuno uništeno, a lokalne vlasti regije Krasnojarsk izvijestile su da je poginulo je najmanje desetero ljudi. Uz to vatra je tamo zahvatila više od 50 kuća, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.
Guverner regije Krasnojarsk, Aleksandar Uss, rekao je da je vatra nošena jakim vjetrom pred sobom nosila drveće i dalekovode u velikim dijelovima regije, a da se protiv požara borilo 300 vatrogasaca uz 90 vozila.
"Pozvali smo pomoć sa susjednih teritorija, ali smo svjesni da ona, u najboljem slučaju, neće stići nekoliko sati", rekao je Uss.
No, ono što sada brine razne stručnjake i skupine za zaštitu okoliša, a trebalo bi i lokalno stanovništvo, jest kapacitet u kojem ruska vlast može odgovoriti na ovu ekološku katastrofu. S obzirom na to da je većina opreme i ljudstva koji su potrebni za borbu protiv ovog paklenog zmaja zauzete u ratu u Ukrajini.
Ranije ovog mjeseca ruski je predsjednik Vladimir Putin izdao naredbu o obuzdavanju požara regionalnim dužnosnicima, ustvrdivši pritom da oni predstavljaju prijetnju životu, okolišu i gospodarstvu.
"Ne možemo dopustiti da se ponovi prošlogodišnja situacija, kada su šumski požari bili najdugotrajniji i najintenzivniji posljednjih godina", rekao je gostujući na državnoj televiziji.
'Pitanje je gdje će Putin ulagati'
Pa ipak, neki su analitičari već izrazili bojazan da ovogodišnji odgovor jednostavno ne može biti na razini zadatka. Prethodnih godina u borbu protiv požara slane su ruske trupe i vojna oprema, koja je trenutno u značajnom broju zauzeta na ukrajinskoj granici.
"Neizbježno je da će dodjela sredstava za rat umanjiti napore u gašenju požara", rekao je Thomas Smith, izvanredni profesor geografije okoliša na London School of Economics koji je pratio satelitske snimke požara, za DW.
Max Bergmann, direktor Europskog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, rekao je za isti medij da Rusija vjerojatno još uvijek ima potrebnu pričuvnu snagu za borbu protiv šumskih požara. No, istaknuo je kako rat i međunarodne sankcije vjerojatno stvaraju pritisak na druge resurse, uključujući proračun i logistiku.
"Jedan od izazova s kojima bi se Rusija mogla suočiti, s kontrolom izvoza i sankcijama, je održavanje helikoptera i druge napredne vojne opreme, s dijelovima koji se uglavnom nabavljaju iz inozemstva", rekao je i dodao da je pitanje hoće li Putin s rezervnim dijelovima koji stignu iz inozemstva krpati opremu na ratištu ili onu koja se bori protiv požara.
'Neke su požare ostavili da gore'
A požari u Sibiru ove bi godine predstavljali veliki izazov čak i da ruski vojnici nisu zauzeti negdje drugdje, rekao je Smith.
"Posljednjih je godina bilo jasno da su razmjeri požara u Sibiru iznad kapaciteta ruskih protupožarnih resursa, čak i u mirnodopskim uvjetima", rekao je, dodajući da su mnogi udaljeni požari bili jednostavno ostavljeni da gore.
Dodao je, međutim, kako ove godine postoji mogućnost "većih socioekonomskih gubitaka zbog smanjene civilne zaštite".
Iako je nije vjerojatno da će Rusija uskoro preusmjeriti svoju pozornost s Ukrajine na gašenje požara, Bergmann je rekao kako bi još jedna razorna sezona požara mogla natjerati Kremlj da preispita svoje prioritete.
"Putin žonglira s dva suprotstavljena cilja. Jedan su njegovi geopolitički ciljevi u Ukrajini, a jedan je domaća stabilnost. Ako je gašenje požara ključno za opstanak njegova režima, to će biti nešto što će mu dati prioritet", rekao je Bergmann.
Klimatska bomba
Greenpeace Rusija pozvao je vlasti na dugoročna rješenja za zaustavljanje masovnih šumskih požara, kao što je provedba održivih šumarskih praksi i povećanje sredstava za zaštitu od požara.
Spaljivanje borealnih šumskih tresetišta je "klimatska bomba", upozorila je ta ekološka skupina. Treset bogat ugljikom sadrži organsku tvar koja se skupljala tisućama godina, pa su emisije iz svakog četvornog metra požara treseta "višestruko veće nego iz najjačih šumskih požara".
Otprilike polovica svjetskog ugljika iz tresetišta nalazi se duž arktičkog kruga, uključujući Sibir. Radi se o milijardama tona, a požare treseta posebno je teško ugasiti.
Prema podatcima ruskog Ministarstvu za izvanredne situacije, od početka ove godine na ruskom teritoriju prijavljeno je oko 4.000 šumskih požara koji pokrivaju oko 270.000 hektara. Većina je koncentrirana u nekoliko regija, uključujući Krasnojarsk, Kemerovo, Kurgan, Omsk i Tjumenj.
Šumski požari, izazvani munjom ili spontanim izgaranjem dio su prirodnog ciklusa u relativno vatrostalnom ekosustavu Sibira zasićenom jezerima, rijekama i močvarama. Ali klimatske promjene čine krajolik toplijim i sušnijim, povećavajući rizik od požara. Sibir, poznat po dugim, ledenim arktičkim zimama, zagrijava se brže nego bilo koje drugo mjesto na Zemlji - otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka. A kako se ledene kape povlače i tamnija otvorena voda upija više sunčevih zraka, situacija se pogoršava.
"Prerano je reći jesu li ovi rani požari [na jugu] pokazatelj onoga što bi se moglo dogoditi sjevernije kasnije u sezoni. Važno je ipak napomenuti da klimatske promjene na Arktiku sada čine sezone ekstremnih požara vjerojatnijim, tako da bi sezone požara u prosjeku mogle biti sve destruktivnije", zaključio je Smith.
