Europa je većinom i dalje u karanteni zbog prijetnje koronavirusa, uz značajna ograničenja kretanja i kazni za one koji ih ne poštuju.
No to nije slučaj u Švedskoj.
Restorani i kafići i dalje su otvoreni u toj skandinavskoj zemlji, kao i dječja igrališta te vrtići, jer se vlada oslanja na tzv. dobrovoljno djelovanje kako bi se zaustavilo širenje bolesti COVID-19.
S obzirom na ostatak Europe, to je kontroverzan pristup, ali je švedska vlada uvjerena da će biti uspješan, piše CNN.
Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde je pojasnila kako je strategija Švedske temeljena na "odsustvu karantene i oslanjanju na to da će ljudi sami preuzeti odgovornost".
Do 11. travnja u Švedskoj je potvrđeno 9685 oboljelih od bolesti COVID-19 i 870 smrtnih slučajeva.
Upute vlade se baziraju na preporukama i poticanju, umjesto na prisili. Dva dana nakon što je u Španjolskoj, 14. ožujka, uvedena karantena u cijeloj državi, švedske su vlasti pozivale ljude da peru ruke i ostanu kod kuće ako su bolesni. Nova pravila za sprečavanje gužvi u restoranima su uvedena 24. ožujka, ali nikako nisu zatvoreni. Slično je s osnovnim i srednjim školama.
Državni epidemiolog Anders Tegnell je branio odluku o nastavku rada škola.
"Znamo da zatvaranje škola ima velike učinke na zdravstveni sustav jer mnogo ljudi više ne može ići na posao. Djeca pate kada ne mogu ići u školu", rekao je Tegnell.
Okupljanja više od 50 ljudi su ipak zabranjena.
Elisabeth Liden, novinarska iz Stockholma je izvjestila da je u gradovima manje gužvi.
"Slika podzemne željeznice je potpuno drugačija. Od potpune popunjenosti do toga da se po vagonu nalazi samo nekoliko putnika. Dobila sam dojam da je većina veoma ozbiljno shvatila preporuke o socijalnom distanciranju", rekla je Liden uz napomenu da "dok neki Šveđani više ne žele poljubiti svoje supružnike, drugi organiziraju tulume za Uskrs".
Fokus je primarno na zaštiti starijih osoba. Svima starijima od 70 godina je rečeno da ostanu kod kuće i ograniče socijalne kontakte koliko je god moguće.
Jedan švedski državni službenik je rekao da ljudi većinom podržavaju vladin pristup, ali su mnogi "uzrujani zbog činjenice da sve do 1. travnja nije uvedena zabrana posjećivanja domova za starije osobe i da se sada virus proširio u takvim ustanovama, zbog čega raste broj mrtvih".
- Stanovnici jedne europske države i dalje su opušteni: 'Ne bi mogla izdržati cijeli dan u zatvorenom'
WHO je skeptična oko pristupa Švedske jer su zabilježili recentne skokove u broju infekcija. Stoga su za CNN rekli da je "neophodno da Švedska pojača mjere kontrole širenja virusa, osigura fizičku udaljenost između građana, pripremi i poveća kapacitete zdravstvenog sustava te da stanovništvu objasni sve mjere".
Krivulja stope infekcija i smrtnih slučaja uzrokovanih koronavirusom je u Švedskoj itekako oštrija nego u mnogim drugim europskim zemljama sa strožim mjerama. Prema procjenama dobivenim u istraživanju Imperial Collegea u Londonu, do 28. ožujka je 3,1 posto ukupne populacije Švedske bilo zaraženo, u usporedbi sa 0,41 posto u Norveškoj te 2,5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Što se stope smrtnosti tiče, do 8. travnja je u Švedskoj koronavirus zaslužan za 67 smrtnih slučaja na milijun stanovnika. Usporedbe radi, u Norveškoj je taj broj 19 na milijun stanovnika, a u Finskoj sedam na milijun stanovnika. Odjeknula je izjava švedskog premijera Stefana Lovfena u intervjuu jednom listu 3. travnja kada je izjavio da se Švedska treba pripremiti na to da će brojati mrtve u tisućama te da će pandemija trajati mjesecima.
Sve više smrtnih slučajeva
Dio švedskih stručnjaka zahtjeva strože mjere od vlade. Ovoga je tjedna nekoliko poznatih liječnika poslalo otvoreno pismo žaleći se da veliki broj ljudi odlazi u barove, restorane i trgovačke centre te upozorili da to "nažalost rezultira sve većim brojem smrtnih slučajeva u Švedskoj".
Cecilia Soderberg-Naucler, znanstvenica na području virusne imunologije u švedskom Karolinska Institutu, jedna je od više od 2000 profesionalaca i znanstvenika u zdravstvu koji su potpisali peticiju zahtjevajući snažnije djelovanje.
"Ne dobivamo ovu borbu, to je zastražujuće. U mom prebivalištu ljudi rade od kuće, ali idu u lokalne restorane i kafiće te se miješaju mladi i stariji. To nije socijalno distanciranje", rekla je Soderberg-Naucler i opisala borbu u Stockholmu, žarištu epidemije u državi u kojem je došlo do većine infekcija, kao "izgubljenu".
"Nije prekasno za ostatak zemlje. Rado bih da uvedemo karantenu i preuzmemo kontrolu nad područjima koja nisu toliko pogođena", izjavila je Soderberg-Naucler.
Tom Britton, profesor statistike na Sveučilištu Stockholm, prikazuje kako se zarazne bolesti ponašaju u populaciji. Vjeruje da će 40 posto populacije glavnog grada Švedske biti zaraženo do kraja travanja.
Uz isticanje težine mjerenja stope zaraze, rekao je za CNN da je "po njegovoj najboljoj procjeni, trenutno oko 10 posto Šveđana zaraženo".
Nedovoljno kapaciteta intenzvinih službi
Neki protivnici državnih mjera se boje da će oslanjanje na dobrovoljno ponašanje građana uzrokovati brže širenje zaraze, koje će potencijalno preopteretiti zdravstveni sustav. Švedska također ima najniži omjer kreveta za intenzivnu njegu po stanovniku u Europi, a zalihe zaštitne opreme su tek malo veće od potražnje.
Ipak, u određenom smislu je Švedska bolje pripremljena za krizu od drugih država. Oko 40 posto radne snage redovito radi od kuće, a mnoštvo stanovnika je živjelo samo i prije pojave virusa, dok je u južnoj Europi uobičajeno da tri generacije žive pod jednim krovom.
Emma Grossmith, britanska odvjetnica koja živi u Stockholmu, navela je dodatni pozitivan faktor Švedske, a to je velikodušna socijalna zaštita i skrb. Stoga se ljudi se ne boje za posao ako žele ostati kod kuće jer im je dijete bolesno.
"Sustav je već postavljen tako da pomaže ljudima odabrati pametniju opciju koja zatim štiti širu populaciju", rekla je Grossmith.
No upozorila je da postoje velike razlike u mišljenju Šveđana i došljaka.
"Prisutno je urođeno povjerenje u sustav među onima koji su u njemu odrasli. S druge strane, mnogi doseljenici smatraju da strategija nije jasno iskomunicirana niti preispitana u medijima, pa su duboko zabrinuti", izjavila je Grossmith.
Sljedećih mjesec dana će pokazati je li strategija Švedske bila uspješna, zaključuje CNN.
