Zborno područje Kineske Narodnooslobodilačke vojske koja nadgleda Tajvanski tjesnac objavila je video koji navodno prikazuje svoje trupe kako vježbaju obalnu invaziju na samoupravni otok.
Zapovjedništvo istočnog zbornog područja KNV jučer ja na WeChatu objavilo je snimak koji prikazuje vojnike koji osvajaju plaže i voze tenkove po zemljanim putevima uz kinesku narodnu baladu. Iako post nije direktno spomenuo Tajvan, zorno područje redovito provodi vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu, a u videu se jasno vidi kako treniraju za sukobe s tajvanskim, ali i američkim snagama.
Pjesma koja se, kako piše Daily Mail, pojavljuje u videu i pratnja WeChat posta bili su ispunjeni evokativnim tekstovima i frazama poput "prelazi preko gradske kapije i visokog zida" i "bez obzira koliko je tamno, ne bojte se... gonite i osvajajte".
Samo 'čuvaju suverenitet' - u odbjegoj pokrajini
Kineska Komunistička partija vidi Tajvan kao pobunjeničku provinciju koju treba vratiti pod kontrolu Pekinga - nešto što je autoritarni predsjednik Xi Jinping rekao da je spreman učiniti silom.
Ali izabrana Demokratska progresivna stranka Tajvana tvrdi da predstavlja samoupravno, demokratsko, kapitalističko društvo s premoćnom podrškom svojih građana.
Vježba dolazi nakon što su Rusija i Kina poslale ratne brodove da obavljaju patrole u Tihom oceanu i izvode obuku spašavanja i vježbe za suzbijanje zračnih udara, priopćilo je rusko ministarstvo odbrane u petak. Video objavljen od strane ruske državne novinske agencije TASS prikazuje devet velikih brodova kako plove u obliku dijamanta dok članovi posade stoje u pozoru na palubi.
Zajednički manevri s Rusima ozbiljno zabrinuli SAD i susjede
Vježbe su također uključivale vježbanje "nadopunjavanja rezervi goriva brodova i transfera tereta u pokretu", priopćilo je ministarstvo obrane, dodajući da je zajednička flota brodova prešla više od 6.400 nautičkih milja od početka vježbi.
"Flota brodova Ruske ratne mornarice i Mornarice KNV trenutno djeluje u vodama Istočnog kineskog mora", reklo je ministarstvo, misleći na Narodnooslobodilačku vojsku Kine. "Tijekom ovog razdoblja, mornari dviju zemalja izveli su vježbe protupodmorničke obrane, odbili napad zamišljenog neprijatelja, izveli spašavanje na moru i usavršili vještine uzlijetanja i slijetanja helikoptera na palubama ratnih brodova", navodi se u priopćenju.
Veze između Moskve i Pekinga su se u posljednjih nekoliko godina približile, budući da je produžena borba u Ukrajini razorila odnose Rusije sa zapadnim vladama. Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane izjavio je u ponedjeljak da su pomorske flote dviju zemalja obavljale pomorske patrole u zapadnim i sjevernim područjima Tihog oceana. "Ove akcije nisu usmjerene prema trećoj strani i nisu povezane s trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom", dodao je glasnogovornik .
Tajvan svake godine provodi vježbe
Prošlog mjeseca je Tajvan održao vježbe za pripravnost na vojni i civilni sukob, dok napetosti s Pekingom nastavljaju rasti. Vojne vježbe Han Kuang održavaju se svake godine od 1984. godine, ali ovogodišnje ratne igre bile su intenzivnije nego ikada. Kao otvoreni pokaz sile pred vježbe Tajvana, Kina je poslala 37 zrakoplova i sedam ratnih brodova oko otoka, prema ministarstvu obrane u Tajpeju.
Među njima su bili borbeni zrakoplovi J-10 i J-16 te bombarderi H-6, a 22 detektirana ratna zrakoplova su prešla srednju crtu Tajvanskog tjesnaca - neslužbenu granicu koja se smatrala zaštitnim pojasom između otoka i kopna - ili su ušla u zonu identifikacije zračne obrane Tajvana.
Sve više uvježbaju i civile za ulične borbe
Tajvan često provodi vježbe obrane za svoje vojne, ali pripreme za Han Kuang također uključuju i civilnu populaciju, pri čemu vlasti povećavaju vježbe u gradovima, pozivajući se na naučene lekcije iz ruske invazije na Ukrajinu gdje se čini da je ulični rat dio strategije obrambene strategije.
Stanovnici sedam okruga diljem sjevernog Tajvana bili su podvrgnuti hitnim scenarijima kao dio "Wan An" vježbi obrane zračnog prostora Tajvana, što znači "vječni mir". Dok su sirene zavijale u Neihu kako bi signalizirale dolazak napada rakete, volonteri su vodili građane do obližnjih podzemnih skloništa, gdje su se sklonili na tlo i pokrili oči i uši.
U tajvanskom jugoistočnom dijelu Nanganga, vatrogasci su simulirali gašenje požara uzrokovanog napadom rakete na željezničku stanicu, usmjeravajući crijeva prema zgradi, a potom spašavajući civila iz nje. Vladin službenik Wu Kai, koji se sakrio u podzemnom parkiralištu kao dio vježbe, rekao je da su ove vježbe potrebne zbog vojnih prijetnji Kine. 'Međunarodna situacija Tajvana je posebnija zbog faktora Kine', rekao je 37-godišnji Wu. "Vrlo je praktično za javnost i podučava nas pravilnim položajima kako bismo izbjegli veće štete tijekom napada raketa."
Tajvanska vojska je moćna - ali pored diva nema šanse
Tajvanska vojska, mornarica i zračne snage među najbolje su obučenima, tehnološki najnaprednijima i najbolje opremljenima na svijetu. Ali ogromna populacija i ogromni resursi Kine znače da vojska Pekinga ima prednost u svakoj zamislivoj mjernoj jedinici. Kada je riječ o brojkama, Kina trenutno održava ogromnih 2 milijuna aktivnih službenika, daleko nadmašujući usporedive 170,000-180,000 tajvanskih trupa prema najnovijim podacima iz 2023. objavljenim od strane Global Firepower-a.
Tajpej održava značajan broj rezervista, a u prosincu je predsjednica Tsai Ing Wen najavila preuređenje obrambenih politika svoje zemlje kako bi produljila obaveznu nacionalnu službu i pojačala rezerve vojske strahujući od kineske agresije. Međutim, aktivni službenici Pekinga i dalje broje više od cijele vojske i rezervnih snaga Tajvana zajedno. I naravno, Kina ima više od 600 milijuna građana vojnog uzrasta, građana sposobnih za službu iz kojih bi teoretski mogli izvlačiti nove trupe bez kraja.
Na kopnu, moru i zraku, priča je ista. Kineska flota vojnih zrakoplova broji 3,166, od čega više od 1,000 borbenih zrakoplova, dok Tajvan može ukupno podići samo 737 zrakoplova . Peking također može rasporediti 730 mornaričkih brodova, uključujući dva ogromna nosača zrakoplova s kojih mogu pokrenuti zračne napade, 78 podmornica i 50 razarača. Tajpej u usporedbi ima samo četiri razarača i podmornice.
'Kina nikada neće odustati od prava na upotrebu sile'
Bez prestanka, ratne igre Pekinga u Tajvanskom tjesnacu i Xi-ova nedavna izjava da "Kina nikada neće odustati od prava na upotrebu sile" kako bi dovela otok pod kontrolu kopna sugeriraju da Kina postavlja temelje za vojnu operaciju. "Kotači povijesti se kotrljaju prema ponovnom ujedinjenju Kine [s Tajvanom]", rekao je Xi u listopadu na kongresu Komunističke partije.
I ranije ove godine, Xi je možda dao svoju najjaču izjavu dosad, izjavivši da njegova vojska mora biti spremna za "stvarnu borbu" nakon što je izvela ratne igre u morima oko Tajvana. Lider Kine rekao je da Narodnooslobodilačka vojska, koja je sada druga najveća sila na svijetu, mora provoditi "vojne borbe čvrsto i fleksibilno". "Morate ojačati stvarno vojno obučavanje", rekao je u izjavi koju je prenijela državna novinska agencija Xinhua, dodavši da vojska mora "odlučno braniti teritorijalni suverenitet Kine i pomorske interese te nastojati zaštititi ukupnu perifernu stabilnost".
Tajvanski i američki vojni dužnosnici posljednjih su mjeseci upozoravali da očekuju da će kineska vojska biti spremna za pokretanje napada na otok puno prije kraja desetljeća. Direktor CIA-e William Burns je u veljači tvrdio da američke obavještajne službe sugeriraju da je Xi naložio svojoj vojsci da "bude spremna do 2027." za invaziju na Tajvan.
