Mao Ce-tung, utemeljitelj Narodne Republike Kine i jedna od najvažnijih ličnosti u modernoj kineskoj povijesti, umro je još 1976. godine. No, u selu Nanjiecun karizma i duh vođe kineske komunističke revolucije nisu nimalo izblijedili.
Bez obzira sja li sunce ili kiši, dan u selu koje se nalazi u pokrajini Henan u središnjoj Kini uvijek započinje isto. S razglasa postavljenih na ulici odjekuju pjesme koje veličaju velikog vođu. Lokalna radio stanica i novine slavljeničkim dijelom započinju svaki dan, baš kako što je to bilo prije šezdeset godina posvuda u Kini, u svakom gradu i selu.
Sve podsjeća povijest
Nanjiecun je mjesto u kojem vrijeme kao da je stalo, ili se čak vratilo unatrag. Riječ je o jednoj od vrlo rijetkih preostalih maoističkih komuna, koje podsjećaju na bivši režim, piše BBC.
Nakon vladavine Mao Ce-tunga, točnije 1980. seljanima je vraćena njihova zemlja koja je bila u državnom vlasništvu, no mještani Nanjiecuna dogovorili su se da ono neće prijeći u ruke pojedinaca već u vlasništvo sela. Osnovali su komunu koja funkcionira po principu da se sve što proizvedu dijeli. Kad se počelo upravljati po maoističkim principima, selo je doživjelo procvat. Živi se bolje nego za vrijeme moćnog vođe koji im je tako svet.
//www.youtube.com/embed/mbUVsS8exMY Osmjeh mještana svjedoči o društvu koje je ipak otvorenije i sretnije od onog u kojem je vladao Mao Ce-tung
Podsjetimo, Mao Ce-tung tvorac je marksističko-lenjinističke doktrine koja se naziva maoizam. Za razliku od drugih socijalističkih zemalja, koje su bile centralizirane i industrijalizirane ekonomije, Ce-tung je naglasak stavio na seljaštvo koje je činilo dominantan sloj i glavnu radnu snagu u zemlji.
Na mjestima gdje su nekada bile tradicionalne sirotinjske četvrti 'nikle' su stambene zgrade. Ipak, Nanjiecun se po mnogo čemu razlikuje od ostalih kineskih mjesta. Glavnim trgom u mjestu dominira veliki kip kineskog revolucionara, a s plakata na ulicama smiješe se lica koja su obilježila komunizam - Karl Marx, Lenjin i Staljin. S plakata mještane 'bombardiraju' i maoistički transparenti i parolame, no ne, kao što je to slučaj u cijelom svijetu, reklame. Crvene zastave postavljene su posvuda.
Proizvode lijekove, rezance i pivo
Mještani ovog uređenog mjesta se ne bave isključivo poljoprivredom. Stigli su im investitori koji su izgradili tvornice, pa se danas u Nanjiecunu proizvode lijekove, pivo i rezanci. Tvornicu tjestenine još prije 15 godina izgradili su Japanci.
Mještani su zadovoljni jer imaju posao, a pošteđeni su ubrzanog i stresnog života kakav je tipičan za modernu Kinu. U selu automobila gotovo da i nema, već se voze skuteri i kamioneti na tri kotača koji uglavnom služe za dostavu i prijevoz robe.
Osnovna plaća je prilično niska, iznosi svega 32 dolara. To je novac koji dobivaju na ruke. No, članovi ove maoističke zajednice imaju besplatne stanove koji su im dani na najam, ne plaćaju komunalije, a besplatni su im i osnovni prehrambeni proizvodi, obrazovanje, zdravstvena zaštita. Dakle, sve im financijski osigurava zajednica u kojoj žive.
Suvremena moderna Kina je samo nekoliko kilometara udaljena od Nanjiecuna. Kod mnogih Kineza ovo selo budi nostalgiju i pruža zaštitu od surovog kapitalizma i ubrzane urbanizacije. Jeftina radna snaga zaslužna je za strelovit rast kineskog gospodarstva i činjenicu da je ova zemlja postala najveći svjetski izvoznik.
Dok se s jedne strane kineske vlasti trude postati svjestka gospodarska sila broj jedan, u kojoj će građani imati moderne domove, automobile, pametne telefone i sve ostala 'čuda' 21. stoljeća, Nanjiecun, s druge strane, prkosi i odolijeva konzumerističkom društvu koje ga okružuje sa svih strana.
Novinar BBC-a sa starijim mještaninom je razgovarao u njegovom domu. U prostranoj, čistoj dnevnoj sobi dominirala je slika prirode s motivom jezara. Lijepo uređeni stan, baš kao i mnogi zapadnjački, imao je mikrovalnu pećnicu, televizor s tankim ekranom i moderan namještaj. Naravno, obilježja života maoističke zajednice su prisutna. Tako su police u dnevnoj sobi popunjene sa sitnicama, obiteljskim dragocijenostima, ali i predmetima koje su zapravo nagrade zajednice Nanjiecuna.
I za lik vođe kineske komunističke revolucije Mao Ce-tunga našlo se mjesta na zidu dnevne sobe. Iznad televizije visio je veliki digitalni kalendar, u čijoj je poleđini portret utemeljitelja maoizma u najboljim godinama. Pritiskom na gumb, lepeza svijetlih boja prekrije njegovo ozbiljno lice koje se u trenu razvedri. Ne treba ni spominjati da je ovaj digitalni kalendar izrađen u selu koje odolijeva vremenu u kojem živi.
