Maksim Kamenjeckij, profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose, za N1 je analizirao aktualnu situaciju u Ukrajini.
Analizirajući u kojem smjeru bi ukrajinska vojska mogla krenuti dalje, Kamenjeckij je rekao da vjeruje da predsjednik Volodimir Zelenskij već zna gdje će biti sljedeći potez iako je trenutno na raspolaganju nekoliko varijanti.
Odsijecanje Krima ili udar na sjeveroistoku
“Sljedeći potez može biti na nekoliko mjesta, ali vrlo bitan potez na tom teritoriju Hersonske oblasti koji ostaje još pod okupacijom su tri kopnena koridora prema Krimu. Oslobađanje ostalog dijela Hersonske oblasti, dakle, vrlo je bitno, ali mogući su i drugi pravci većih operacija, primjerice između Harkivske i Luhanske oblasti”, naveo je.
Smatra izvedivim pokušaj prekidanja kopnene veze između okupiranih južnih i istočnih dijelova Ukrajine. "Od Zaporižja prema jugu, prema Melitopolju i Mariupolju, stvarno, ako se probije koridor do mora, bit će odsječen dio ruske vojske. Moguć je i taj pravac novih operacija", rekao je Kamenjeckij.
Ključni potez zbog kojeg se Rusija ne može povuć
Rekao je i da je rusko vodstvo stavilo Rusiju u tešku situaciju kada su 30. rujna proglasili pripajanje ukrajinskih područja u svoj pravni sustav.
Pojašnjava da su to učinili u želji da zaprijete nuklearnim oružjem, odnosno da pošalju poruku da daljnji napadi na taj teritorij znače i napad na Rusiju. S druge strane, to je bilo i skupljanje teritorija za Rusiju. "Sada se oni ne mogu povući, za obustavu ratnih operacija i povlačenje vojske moraju ponovno mijenjati pravni sustav, što je nemoguće bez revolucija i narodnih promjena u toj zemlji. Situacija kod njih je sada vrlo komplicirana i vodi se borba u vrhu Rusije na koji način se sada mogu izvući iz ove situacije. Ali nema mogućnosti baš, morat će promijeniti svoj pravni sustav", zaključuje Kamenjeckij.
Borba unutar vrha
Na pitanje je li za Putinov režim opasniji Dugin ili mirovni pokret u Rusiji, profesor s kijevskog Instituta odgovara: "Tamo postoji toliko različitih struja, i onih koji bi željeli još žešće voditi rat, i onih koji bi željeli izvući se iz rata, i onih koji bi htjela promijeniti politički sustav u Rusiji. Izuzetno je teško govoriti o daljnjim prognozama", rekao je pa podsjetio na povijesna događanja koja ne idu u prilog Putinovu režimu.
"Ako pogledamo povijest Rusije, bilo kakav neuspješan rat u Rusiji je dovodio do političkih promjena, uključujući revolucije. Ovaj rat za Rusiju je sigurno neuspješan. Očekujemo političke promjene, ali kakve će biti, ovisi o tom netransparentnom Kremlju u kojem se sada vode te bitke", rekao je.
Komentirao je i rast pritiska SAD-a i Zapada da se počne pregovarati i postigne neka vrsta mirovnog sporazuma. "Sa sadašnjom Rusijom je nemoguće voditi pregovore. Ona neće ići ni na kakva povlačenja, ona mora biti poražena. Nema niti želje, niti volje o obustavljanju rata i vraćanju na granice iz 1991. godine. Nema druge nego čekati dok se ne promijeni stanje u Rusiji. Bez tih promjena nećemo moći ostvariti pravednost kod vraćanja našeg suvereniteta", zaključio je.
