Njemačka je objavila detalje prvog plasiranja zelenih obveznica kojima bi financirala projekte za zaštitu okoliša.
Zelene obveznice pojavile su se unatrag desetak godina kao inovativan oblik dužničkog financiranja posredstvom tržišta kapitala, a radi ciljanog prikupljanja novčanih sredstava za financiranje projekata koji sadrže komponentu ekološkog odnosno pozitivno utječu na okoliš, objašnjava Agroklub.
Od pojave, njihovo tržište doživjelo je snažan i brzi rast, čemu zasigurno pridonosi i činjenica da su ubrzane klimatske promjene i zagađenje okoliša te njihove globalne posljedice na čitav spektar socio-ekonomskih elemenata i održivosti života na zemlji potaknuli na povećanje potrebe za učinkovitijim djelovanjem u prevenciji ovih pojava s ciljem ublažavanja njihovih posljedica.
Ministarstvo financija priopćilo je da će u 2020. godini izdvojiti 11 milijardi eura, a za prvo izdanje desetogodišnjih obveznica u rujnu planirano je četiri milijarde eura.
Zemlja je ukupno predvidjela 54 milijarde eura za klimatski paket koji između ostalog uključuje uvođenje poreza na ugljik kako bi se što brže potaknulo smanjenje stakleničkih plinova. Inače, Njemačka ima za cilj do 2030. godine smanjiti njegov udio za 55 posto.
"Zelene obveznice stvaraju jasan poticaj svim poljoprivrednicima. Na ovaj način prikazujemo kako se klimatske aktivnosti mogu učiniti transparentnima i predvidljivima'', rekla je državna tajnica Parlamenta za okoliš Rita Schwarzeluehr-Sutter te dodala kako će one biti dvostruke, izdane zajedno s konvencionalnim saveznim obveznicama s istim rokom dospijeća i kuponom.
Njemačka se ovom trendu priključila relativno kasno. Poljska ih je lansirala već 2016., a Francuska godinu kasnije. Belgija i Nizozemska također su imale prednost ispred savezne vlade.
SAD je najveće svjetsko tržište zelenih obveznica s najvećim brojem izdavatelja, a u skupini zemalja u razvoju, Kina, kao najveći zagađivač emisijom CO2, prednjači s udjelom od oko 80 posto u ukupnim izdanjima.
