Tko će biti novi predsjednik SAD-a odlučuje izborni kolegij ili elektorski koledž. Mnogi ljudi ustvari ne znaju da Amerikanci ne biraju svog predsjednika izravno, nego svih 50 saveznih država bira 538 članova elektorskog koledža, tijela koji onda formalno u prosincu potvrđuje volju naroda.
Američki izborni sustav po mnogočemu je specifičan i dosta drukčiji od svih europskih, kao i funkcija američkog predsjednika. On je i predsjednik vlade i vrhovni zapovjednik vojske, dakle u svojim rukama ima veliku moć.
Da bi ušli u Bijelu kuću, Hillary Clinton ili
Donald Trump morat će osvojiti 270 elektorskih
glasova, dakle ne većinu glasova Amerikanaca. Tako se recimo,
2000. dogodilo da je Al Gore osvojio pola
milijuna glasova više od Georgea Busha mlađeg,
pa ipak izgubio.
Tako je zbog sustava u kojem se glasa zasebno u svakoj od 50
država, od kojih svaka ima elektora prema broju stanovnika.
Kalifornija ih kao najmnogoljudnija ima najviše, slijede Teksas,
New York i Florida, dok one slabo naseljene poput Aljaske ili
Montane imaju samo po tri elektora. I pobjednik u svakoj uzima
sve.
Da je ova kampanja po mnogo čemu specifična, slaže se i
analitičarka Ivana Žužul s diplomom međunarodnih
odnosa na Georgetownu i Princetonu, koja pomno prati kampanju.
Zbog polarizacije u Americi, u elektorskom koledžu demokrati u
startu imaju prednost. No, sada je gusto u državama gdje inače
nije.
"Pennsylvania postaje upitna, New Hampshire, Nevada, New Mexico, u jednom trenutku se čak govorilo i o Teksasu, koji inače uvijek glasa za republikanskog kandidata, tako da će biti zanimljivo sve do kraja. Puno više država je u igri nego što je to obično istina", kaže Žužul.
Ispred zgrade Kongresa već su počele pripreme za inauguraciju
koja će se održati 20. siječnja iduće godine. No, utorak je važan
dan i za tu drugu granu američke vlasti - bira se kompletan
sastav Zastupničkog doma, njih 438, i 34 od 100 senatora.
Republikanci već dugo drže većinu, demokrati se nadaju barem
smanjiti razliku
Ali tu je i njima naškodila najava nove istrage oko mailova
Hillary Clinton.
Demokrati se sigurno boje da će manje glasača izići na izbore, u
Americi je inače voter turnout između 55 i 60 posto, dakle dosta
nizak. I najviše se boje da će glasači ostati doma, što će
povrijediti ne samo njezine šanse da postane predsjednica, nego i
šanse demokrata da uđu u Senat ili House of
representatives.
Mnogi Amerikanci ni ne znaju što sve donosi utorak, a
neki su i tri dana prije izbora itekako politički aktivni,
poput veterana koji prosvjeduje ispred novog Trumpovog hotela.
"Želimo vidjeti Donalda Trumpa poraženog, tako teško da će nestati u povijesti i nikad se ne vratiti", izjavio je Jim McGrath, ratni veteran.
No, sva je prilika da, tko god pobijedi, američki politički sustav, kao i sama država, ostaju duboko podijeljeni.
