Plaćenici, vojnici za novac, popularno nazvani i "psi rata" (po istoimenom filmu iz osamdesetih i knjizi Fredericka Forsytha) nisu ništa novo. Štoviše, oni postoje još otkad postoje vojske, tisućama godina.
Zapravo, prvi pisani podaci o stranim vojnicima koji se bore za novac datiraju nekoliko stoljeća prije Krista. Već 378 godine prije nove ere, Perzija je nudila nagradu za one koji se pridruže u bitkama protiv Egipta.
Povijest plaćenika
Nešto kasnije, grčki vojskovođa Memnon bio je zapovjednik grčkih vojnika koji su se borili na strani perzijskog kralja Dariusa III. U bitkama s legendarnim Aleksandrom Makedonskim, grčki plaćenici borili su se na obje strane. Za vrijeme Turske okupacije Balkana, Janjičari su bili najbolje obučeni i plaćeni vojnici, sastavljeni od praktično svih nacionalnosti (njih preko dvadeset) koje su bile dio Otomanskog carstva.
Švicarski vitezovi su u 16. stoljeću bili dosta traženi širom tadašnje Europe, budući da su bili dobro obučeni te najvećim dijelom pismeni, što im je omogućavalo da se bave i "obavještajnim poslovima". Kasnije će većina njih biti i službeno priznati kao dio "Papske vojske" (Švicarska garda). Za vrijeme stvaranja Južno-američkih zemalja u devetnaestom stoljeću, Britanski vojnici su se za novac borili pod zapovjedništvom generala Simona Bolivara.
Slično je i u 21. stoljeću. Za vrijeme američkih operacija u Iraku, američke službenike i diplomate su najčešće čuvali pripadnici privatne kompanije "Blackwater", koja je nakon niza skandala i ubojstava civila s vremenom ugašena. Slično je i u Rusiji, u Siriji i Ukrajini se bori privatna vojska "Wagner Grupa", čiji je osnivač Jevgenij Prigožin stradao pod još nerazjašnjenim okolnostima prošlog ljeta. Pripadnici Wagnera danas su aktivni i širom Afrike - u Sudanu, Libiji, Maliju i Burkini Faso.
Ipak, do danas nije poznat točan broj plaćenika s Balkana koji se bore u Ukrajini na obje strane. Svakako je izvjesno da taj broj nije veliki - stručnjaci procjenjuju da ih nema više od 1000. Ipak, i ova brojka predstavlja izuzetno veliki sigurnosni rizik za sve zemlje regije.
Plaćenici s Balkana u Ukrajini
U proruski tabloidima oni se predstavljaju kao "dobrovoljci" koji se tamo nalaze "iz ljubavi prema bratskoj Rusiji". Voljeli oni Rusiju, Putina, ili samo novac, zakon je prilično jasan. Svi oni čine teško kazneno djelo samim sudjelovanjem u stranim vojnim operacijama "na svoju ruku". Skupština Srbije je još 2014. godine usvojila dopune Kaznenog zakona, koji predviđa kaznu zatvora do deset godina za "one koji sudjeluju u ratu ili oružanom sukobu u drugim zemljama, ili organiziraju i vrbuju građane Srbije da to čine".
Ova kazna je predviđena i za strane državljane koji "na teritoriju Srbije organiziraju, vrbuju ili vrše bilo koju vrstu obuke za sudjelovanje u stranim vojnim operacijama i drugim aktivnostima".
"Sve zemlje Balkana su sudjelovanje u stranoj vojsci pravno regulirali, izmjenom kaznenog zakona i postojanjem posebnog članka u Kaznenom zakonu takvo sudjelovanje u stranoj vojsci bi bilo kazneno-pravno sankcionirano nakon njihovog povratka u matičnu državu. One informacije koje su nama dostupne, a kao izvor se navodi Ministarstvo obrane Ruske federacije - što de fakto i nije neki relevantni izvor informacija ako je u pitanju Ministarstvo jedne od najmoćnijih država na svijetu, je da se Ukrajini nalazi oko 167 vojnika iz BiH, 79 iz Sjeverne Makedonije, 156 s teritorija (pokrajine) Кosova, 150 stranih boraca iz Albanije, te dvoje iz Crne Gore" navodi doktorand Fakulteta sigurnosti u Skoplju Davor Arsić.
Ipak, oči europske i svjetske javnosti su trenutno uprte u inicijativu Vatikana za primirje u Ukrajini. Europski analitičari smatraju da bi Putin vjerojatno mogao prihvatiti ovakav plan, u kojem se i Ukrajina poziva na "prihvaćanje realnosti".
"To bi bio odlična 'izlazna karta' za Putina i režim u Kremlju, naročito nakon svakako izvjesne pobjede Vladimira Vladimiroviča na nadolazećim predsjedničkim izborima" navodi Goran Jovanović, novinar i kolumnist. "Putin bi to mogao ruskoj javnosti predstaviti kao 'mirovnu inicijativu katoličke i pravoslavne crkve'. Štoviše, prilično je vjerojatno da će Putin nakon dobivenih izbora jednostavno proglasiti da 'su ciljevi specijalne vojne operacije u Ukrajini postignuti'. To bi bio dobar politički manevar, koji bi mu 'sačuvao obraz' te omogućio manje tenzije na nadolazećim izborima u EU i SAD"-u.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovaj skromni grob je mjesto gdje je pokopan moćni šef plaćenika: Nekad je od njega strahovao i sam Putin
