Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi planirati udar na ključne europske infrastrukture i tako ucijeniti Zapad nakon napada na plinovod Sjeverni tok, piše britanski tabloid The Sun. Cjevovodi, platforme i podmorski kablovi mogli bi biti sljedeći na 'popisu za odstrel' u ruskom pokušaju da odvrati Europu od potpore Ukrajini.
Naime, strahuje se da je napad na Sjeverni tok bio signal Zapadu da se povuče. Kako The Sun navodi, Putinov 'mafijaški' odgovor ciljao bi na ključne naftovode i plinovode te podmorske kablove koji prenose 97 posto internetskog prometa s dnevnim financijskim transakcijama u vrijednosti od 10 trilijuna dolara koje ovise o njima.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser upozorila je zapadnoeuropske čelnike da se moraju pripremiti za prijetnje koje su prije bile nezamislive dok NATO izrađuje planove kako "zaštititi ključnu infrastrukturu".
Napad iz smjera Arktika?
Visoko na popisu Putinovih meta mogla bi biti dva plinovoda koji opskrbljuju Britaniju naftom i plinom iz Norveške - Norpipe i Britpipe. Najveća britanska naftna i plinska polja, koja su opremljena desecima bušotina i cjevovoda i nalaze se u blizini norveških voda. Norpipe, u vlasništvu tvrtke Gassled, prevozi naftu do postaje u Teeside, a ima kapacitet za isporuku 830.000 barela nafte dnevno. Cjevovod Britpipe, koji Ujedinjeno Kraljevstvo i Europu opskrbljuje prirodnim plinom, nosi 25,5 milijardi kubičnih metara svake godine.
Strahuje se da bi Putinov podmorski napad na ove ključne naftovode mogao "blokirati" Britaniju, a Putinovi ronioci mogli bi presjeći podvodne internetske kablove koji prenose osjetljive financijske informacije preko Atlantika iz Europe, izazivajući krah tržišta, navodi za tabloid jedan stručnjak američke mornarice.
Kablove u blizini irske obale mogle bi napasti Putinove nevidljive špijunske podmornice Losharik, koje nosi golemi podmorski brod Belgorod ulazeći u Atlantik s Arktika.
Neprikladni zaštitni sustavi
Rezanje dovoljnog dijela mreže u Atlantiku moglo bi uzrokovati kaos za Britaniju, a maršal zrakoplovstva Sir Stuart Peach prethodno je upozorio da bi takav proboj mogao biti "katastrofalan". Mogao bi ugasiti internet, odsjeći Britaniju od ostatka svijeta, paralizirati financijske transakcije i oštetiti komunikacije s vojskom u inozemstvu.
To bi također moglo uzrokovati značajne probleme za SAD, koje koriste kablove kao komunikacijsku liniju sa svojim NATO saveznicima. Također se strahuje da bi Rusija ili drugi državni akteri mogli pristupiti kablovima i ukrasti informacije.
U međuvremenu, profesor Damien Erns sa Sveučilišta Liege u Belgiji rekao je da će se Europa suočiti s "užasnom recesijom" ako bilo koja od njezinih kritičnih infrastruktura bude pogođena, dodajući da su zaštitni sustavi krajnje neprikladni za svoju svrhu.
"Naša infrastruktura nije baš dobro zaštićena i iznimno ju je teško osigurati na tisućama kilometara", rekao je. "Kada bi se prekinule opskrbe plinom iz Norveške u Europu, doživjeli bismo strašnu recesiju, ne bismo se mogli ni grijati i proizvoditi struju. Strahovi su vrlo ozbiljni i dobro utemeljeni. Europa nema više manevarskog prostora i ne možemo isključiti da će se stvari značajno pogoršati u nadolazećim mjesecima."
Skok cijena plina nakon incidenta u Baltiku
Bryan Clark, američki stručnjak za sigurnost te bivši strateški planer američke mornarice, rekao je da bi napori da se istraži Baltičko i Sjeverno more mogli izbjeći ruske najsuvremenije diverzantske podmornice. "Sve je to dio ruskog stila političkog ratovanja. Radi se o sijanju sumnje, stvaranju dovoljno magle neizvjesnosti", rekao je.
Postoje strahovi da je plinovod Sjeverni tok nepopravljivo oštećen nakon što ga je otvorio niz eksplozija. Njemački dužnosnici navodno vjeruju da projekt - procijenjen na oko 35 milijardi funti - možda više nikada neće biti u potpunosti operativan.
Plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 godišnje mogu transportirati 110 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije u zapadnu Europu. Posljednjih tjedana plin nije tekao, a u ovoj fazi je nejasno u kojoj mjeri će to utjecati na europska energetska tržišta. Nakon incidenata u Baltičkom moru cijene plina su skočile za do 12 posto, produbljujući strahove da Europi predstoji hladna i tmurna zima.
Dužnosnici njemačke vlade vjeruju da je složenost i razmjere napada na plinovode mogao izvesti samo "državni akter", a za napad se sumnjiči Rusiju iako je motiv nejasan.
Otvaranje novog fronta na Baltiku?
Europske vlasti sada očajnički pokušavaju otkriti šo se točno dogodilo uoči eksplozija nedaleko od obale danskog otoka Bornholma. Jedna neoštećena cijev Sjevernog toka 2 sada je jedina koja može isporučivati plin - ali plinovod već neko vrijeme nije u funkciji. Ogromna curenja u cjevovodu ostavila su dijelove Baltika uzburkane mjehurićima dok zaostali plin curi u more.
Dvije podvodne eksplozije otkrivene su u ponedjeljak uz mali potres. Ukrajina i Poljska su uperile prst u Moskvu - dok su druge europske zemlje prestale pripisivati krivnju. Rusija je odbacila optužbe, nazvavši ih "predvidljivima i glupima".
Profesorica Joan Cordiner, profesorica procesnog inženjerstva na Sveučilištu Sheffield, rekla je: "Cijevi ne cure katastrofalno iznenada. Obično normalno curenje uslijed korozije počinje malo i povećava se tijekom vremena. Stoga je tako iznenadno veliko curenje moglo doći samo od iznenadnog udarca koji je prerezao cijev."
Profesor Clarke objasnio je da bi Rusi željeli "stvoriti nesigurnost" i upozorio da bi "moglo biti još toga". "To otvara novu frontu u ratu. To znači da ukrajinski rat sada ide na Baltik", upozorio je.
Europa je već spremna za turobnu zimu jer plin postaje ključni pijun u Putinovom sukobu sa Zapadom.
