Pandemija koronavirusa, četvrti val. Države raspolažu bogatijim arsenalom oružja negoli na početku pandemije ili, recimo, prije godinu dana. Umjesto potpunog lockdowna, koriste se ograničenja okupljanja i kretanja, covid potvrde, ograničenje radnog vremena pojedinih djelatnosti, djelomični lockdowni za necijepljenu populaciju, a imamo i cjepiva. Dakako, ne treba zaboraviti na osnovne četiri epidemiološke mjere: nošenje maske dezinficiranje ruku, držanje tjelesnog razmaka i provjetravanje zatvorenih prostora.
S takvim dijapazonom rješenja, države su se odlučile za razne pristupe borbi protiv koronavirusa, nadajući se da će uz pomoć cijepljenja, naći dobitnu formuli i privesti pandemiju kraju. Već neko vrijeme, države poput Njemačke, Italije ili Austrije imaju obvezu pokazivanja covid-potvrda, koje dokazuju procijepljenost ili preboljenje zaraze, te negativnog testa za ulazak u bilo koji zatvoreni prostor, uključujući i ugostiteljske objekte.
Austrija je otišla i korak dalje te uvela lockdown za necijepljene osobe, koje bez opravdanog razloga ne smiju izaći van iz kuće, pod prijetnjom novčanih kazni. Trotjedni lockdown uvela je i Nizozemska, a o sličnim rješenjima razmišljaju i druge europske zemlje.
Kako se to odražava na ukupnu epidemiološku sliku? Njemačka kancelarka na odlasku, Angela Merkel, prije koji tjedan je upozoravala na katastrofalnu epidemiološku situaciju, potaknutu vrlo naglim rastom broja novozaraženih i hospitaliziranih osoba. Iz gotovo svih zemalja pristižu apeli građanima da se cijepe, a većina zemalja je već uvela treću dozu. No, treba vidjeti širi kontekst.
Stoga smo analizirali podatke za svih 27 članica Europske unije od početka pandemije i danas. Koliko su one uspješne u borbi protiv zaraze, pokazat će podaci od sredine rujna do danas, koje je pedantno prikupila internetska platforma OurWorldInData. Usporedili smo stupanj procijepljenosti među članica EU te ga usporedili s njihovom "kliničkom slikom“.
Umjesto svih 27 članica, odlučili smo usporediti tri najprocijepljenije zemlje (Portugal, Maltu i Španjolsku), tri zemlje koje su malo ispod ili malo iznad europskog prosjeka (Austriju, Njemačku i Italiju) te nekoliko zemalja s dna liste procijepljenosti (Sloveniju, Slovačku, Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku i Poljsku). Također usporedili smo i njihove stope smrtnosti na milijun stanovnika, sedmodnevnu incidenciju novih slučajeva zaraze, ukupan broj zaraženih te broj hospitaliziranih na milijun stanovnika. Kao referencu smo uzeli kratak presjek prethodnih valova zaraze te razdoblje od 15. rujna do ovog ponedjeljka.
Procijepljenost
Portugal je najprocijepljenija europska zemlja s 87,8 posto stanovništva koje je primilo dvije doze cjepiva. Slijedi Malta s 83,6 posto procijepljenih dvjema dozama, Španjolska s 80,3 posto dvaput procijepljenih zatvara vrh ove ljestvice.
Za usporedbu, Italija je tijekom pandemije procijepila dvjema dozama 73 posto stanovništva. Njemačka je zabilježila 67,3 posto procijepljenih dok je istovremeno 64,41 posto Austrijanaca cijepljeno dvjema dozama.
Do današnjeg dana, najneučinkovitije u kampanji cijepljenja, jer ono još nigdje nije obvezno, bile su Slovenija (54,7 posto cijepljenih dvjema dozama), Poljska (53,6 posto dvjema dozama), Hrvatska (46,5 posto objema dozama), Slovačka (42,8 posto dvjema dozama), Rumunjska (30,7 posto dvjema ) te Bugarska (24 posto objema dozama).
Stopa smrtnosti direktno vezana uz cijepljenje
To se očito odrazilo i na stopu smrtnosti na milijun stanovnika. Gledajući od 15. rujna do danas, najveća smrtnost je zabilježena upravo u najmanje procijepljenoj Bugarskoj. Ondje je incidencija 304,35. Slijedi Latvija, koja ipak ima nešto bolju procijepljenost od ostalih zemalja s dna s 242,2 preminulih na milijun ljudi, Rumunjska je s brojkom od 215,24 preminulih na trećem mjestu, a Hrvatska s 203,25 na četvrtom mjestu zemalja s najvećim brojem smrti. Slovenija pak ima 100 smrti manje nego li Rumunjska. U Austriji je incidencija 58,28, Njemačkoj 32,25, a u Italiji svega 13,65. Najmanje preminulih u ovom valu je na Malti, svega 3,88 na milijun ljudi, slijedi Švedska s 5,22 smrti na milijun stanovnika te Španjolska s 5,86. To su ujedno i jedine tri zemlje s jednoznamenkastom incidencijom smrti na milijun stanovnika. Incidencija preminulih u Portugalu je 12,79.
Sedmodnevna incidencija novih slučajeva
Slična je stvar i sa sedmodnevnom incidencijom broja novih slučajeva zaraze na milijun ljudi. Najgore je u Slovačkoj, gdje je incidencija debelo premašila 1850 novozaraženih na milijun stanovnika u tjedan dana. Slijedi Češka s 1625, Austrija s 1562 te Slovenija s 1520 novozaraženih na milijun stanovnika. Hrvatska ima 1113 novozaraženih na milijun ljudi, Njemačka 608 i pol, a Italija 158,15 novih slučajeva na milijun stanovnika.
U najboljoj su situaciji, kao i kod incidencije preminulih Švedska (88 novih slučajeva na milijun ljudi), Španjolska (121 na milijun) i Malta (142,83 na milijun). Unatoč gotovo vrhunskoj procijepljenosti, Portugal i dalje bilježi 214 novih slučajeva zaraze na milijun ljudi.
Dakle, u sprječavanju širenja zaraze, statistički gledano, najviše kaska Austrija, a zatim i Portugal. Zanimljivo, unatoč groznoj procijepljenosti, Bugarska (370) i Rumunjska (148) nemaju toliko visoku sedmodnevnu incidenciju novih slučajeva na milijun ljudi.
Hospitalizacije
Važan čimbenik u procjenjivanju epidemiološkog stanja pojedine države su svakako i hospitalizacije, odnosno broj ljudi koji je zbog covida-19 završio u bolnici. Poljska je u najgoroj situaciji, jer se iz relativno dobre situacije u samo nekoliko tjedana probila na vrh liste zemalja s najviše hospitaliziranih. U ovom ih je trenutku, prema dostupnim podacima 13.573. Slijedi Bugarska s 8178 hospitaliziranih, a zatim Francuska i Mađarska. Italija, unatoč procijepljenosti bilježi 4105 osoba na bolničkom liječenju. Hrvatska ima 2591, Austrija 1919, Slovenija 990, Portugal 465… Malta je opet statistički najmanje pogođena pandemijom sa svega 12 hospitaliziranih.
Države s najboljom procijepljenošću, očekivano imaju najmanju incidenciju novih slučajeva, smrtnost te broj hospitaliziranih. No, s nižim postotkom procijepljenosti od države do države ti statistički podaci drastično variraju. Tako primjerice Bugarska i Rumunjska, unatoč mnogo lošijoj procijepljenosti od Hrvatske imaju četiri do deset puta manju sedmodnevnu incidenciju novih slučajeva zaraze od Hrvatske, dok je Austrija u društvu zemalja s lošom procijepljenošću.
Kako stoji Hrvatska?
Hrvatska je, već znamo, pri europskom dnu po procijepljenosti, a ohrabruju vijesti o posudbi cjepiva iz Slovenije zbog povećanog interesa kao i tisućama cijepljenih u Zagrebu u protekla dva tjedna. No, stopa smrtnosti je i dalje visoka, kao i sedmodnevna incidencija. Iako po broju hospitaliziranih nismo među najgorima, ali ni najboljima, brojke jasno sugeriraju veliko opterećenje zdravstvenih sustava.
Tek treba vidjeti hoće li novi skupovi mjera, koje su u proteklim danima uvele brojne zemlje polučiti rezultate. Možda će i nepovoljni grafovi s OurWorldInData do Božića djelovati optimističnije.
