Slovenski premijer Janez Janša podržao je u srijedu ulazak Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor jer bi to pojačalo sigurnost u Europi.
“Podržavamo ulazak Hrvatske u šengenski prostor, kao i ulazak Bugarske i Rumunjske. Mislimo da su to koraci koji jačaju sigurnost u Europi”, izjavio je Janša na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
Janša, koji je na konferenciji za novinare sudjelovao video-vezom iz Ljubljane, prije toga je čelnicima Europskog parlamenta predstavio prioritete slovenskoga predsjedanja Vijećem EU-a koje počinje 1. srpnja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na samitu EU-a, rekao je da očekuje da bi hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine,
"Hrvatska je na dobrom putu da 2022. godine postane članicom šengenskog prostora, a nakon toga i uđe u eurozonu", izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Mislim da je to moguće. Kada gledamo ukupno jako dobre odnose koje sada imamo sa Slovenijom, to bi bio sjajan scenarij da se tako nešto dogodi baš za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a”, izjavio je Plenković novinarima.
Janša je danas također podržao i proširenje EU-a na zapadni Balkan, ističući da bi mnogi problemi u tom području, uključujući i pitanje granice, automatski bili skinuti s dnevnog reda članstvom tih zemalja u EU-u.
“Proširenje EU-a je u našem zajedničkom interesu, ono bi trebalo biti naš strateški odgovor na brojne izazove”, rekao je Janša.
Rekao je da su u vrijeme dok se EU bavio prvo financijskom, pa onda migrantskom krizom i zanemario proširenje, neki drugi čimbenici počeli širiti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu.
“Ti strani čimbenici nemaju iste vrijednosti koje imamo mi u Europskoj uniji”, rekao je.
Brojni problemi i izazovi, uključujući i pitanje granica na zapadnom Balkanu postali bi manje važni ulaskom tih zemalja u EU-u.
“Ako mene pitate kako riješiti tu problematiku, odgovor je europska perspektiva. Probleme možemo riješiti tako da granice postane manje važne. Slovenija je sada dio Europske unije i Schengena u kojima nema fizičkih granica”, rekao je Janša.
Najavio je da će 6. listopada u Sloveniji biti održan samit EU-a s čelnicima zapadnog Balkana.
Govoreći o ostalim prioritetima slovenske vlada tijekom predsjedanja Vijećem EU-a, Janša je istaknuo poštovanje vladavine prava i otpornost EU-a na krize. Naglasio je i važnost već započete konferencije o budućnosti EU-a koja će završiti iduće godine kad predsjedateljica bude Francuska.
