Slovenski premijer Janez Janša u nedjelju je osudio i nazvao "ljevičarskom sramotom" vandalizam nepoznatih počinitelja u Klagenfurtu koji su u noći na nedjelju spomenik "koruškom jedinstvu" premazali zelenom bojom i na slovenskom napisali "smrt fašizmu" uz nacrtane simbole srpa i čekića.
'Smrt janšizmu - sloboda narodu'
U objavi na Twitteru Janša je napisao da se radi o "ljevičarskoj sramoti koja šteti isključivo slovenskoj manjini u Austriji", ali i "ugledu Slovenije u svijetu".
Referirajući se na domaću političku scenu, Janša je napisao da takve sramotne akcije "posredno potiče" i slovensko državno odvjetništvo koje tijekom prosvjeda protiv njegove vlade nije pokrenulo kaznene postupke protiv demonstranata koji su nosili transparente "Smrt janšizmu - sloboda narodu".
Time je državno odvjetništvo, po Janšinim riječima, "u praksi podržalo ideološki obojene prijetnje smrću" tijekom prosvjeda protiv vlade koji se održavaju svakoga petka na večer.
Osuda i s austrijske strane
Spomenik koruškom jedinstvu u Klagenfurtu, glavnom gradu savezne pokrajine Koruške (Kaernten) u kojoj živi i slovenska manjina podsjeća na referendum iz 1920. godine, na kojemu su se stanovnici te pokrajine odlučivali hoće li ostati u Austriji ili se priključiti tadašnjoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, te se velikom većinom odlučili za Austriju.
Incident u Klagenfurtu dogodio se dan nakon što su ondje dan prije predsjednici obiju država, Borut Pahor i Alexander van den Bellen, prisjećajući se obljetnice u kojemu je velik broj etičkih Slovenaca ostao izvan svoje matice, naglasili prijateljstvo i dobrosusjedstvo dviju država i dvaju naroda, a okruglu obljetnicu prilikom da se pokaže da je došlo do povijesnog pomirenja.
Austrijski predsjednik se izrijekom ispričao za nepravde prema slovenskoj manjini, u vrijeme kad su joj bila uskraćivana njena prava zajamčena austrijskim ustavom.
U svojoj izjavi o sinoćnjem događaju u Klagenfurtu austrijski je predsjednik Van der Bellen to osudio kao vandalizam, te napisao da je savezna pokrajina Koruška na "putu pomirenja", da se u tome zadnjih godina mnogo zajedno postiglo i kako se nada da će se tim putem i nastaviti.
