Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako tehnički elementi mosta trebaju osigurati da BiH ima pristup otvorenom moru i s najvećim brodovima, a da on osobno nije siguran da je to slučaj s usvojenim projektom po kojemu bi se uskoro trebalo početi graditi.
Projekt previđa visinu mosta od 55 metara i raspon između stupova od 250 metara, a aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je, u intervjuu objavljenom u nedjelju, kako je to sasvim sukladno međunarodnim standardima te kako za BiH u gradnji Pelješkog mosta nema ničega spornog.
Pitanje gradnje Pelješkog mosta
Izetbegović je u ponedjeljak potvrdio kako ne dijeli takvo stajalište.
"Je li to dovoljno neka procijene stručne osobe. Očekujemo to od Vijeća ministra i Ministarstva prometa i komunikacija BiH", kazao je Izetbegović.
Pitanje gradnje Pelješkog mosta trebalo bi se naći i na sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH potkraj srpnja.
"To je pitanje još otvoreno, Hrvatska ima pravo graditi most na svom teritoriju, a BiH pravo izlaska na otvoreno more. Hrvatska nema pravo zatvoriti pristup BiH otvorenome moru", zaključio je Izetbegović.
'Nekorektno' ponašanje
On je potvrdio kako se s Čovićem ne slaže ni oko prijedloga izmjena izbornog zakona BiH, optuživši lidera HDZ BiH da nudi rješenja koja su neprihvatljiva sa stajališta potrebe provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava kojima se traži uklanjanje svakog oblika diskriminacije u izbornom procesu.
Kazao je kako se Čović pri iznošenju takvih prijedloga "nekorektno" ponaša, a posebice kada tvrdi da su oni na tragu onoga što je ranije nudila Stranka demokratske akcije (SDA).
"Ovo što predlaže HDZ BiH nema veze s prijedlozima SDA. SDA neće učiniti ništa što nije u prilog implementacije presude (Europskog suda pravde) u slučaju Sejdić-Finci i što bi izazvalo novi niz tužbi (za kršenje ljudskih prava)", kazao je Izetbegović ustvrdivši kako prijedlozi HDZ-a za izmjenu izbornog zakona idu za tim da dijelu građana ponovno uskrate pravo ravnopravnog sudjelovanja u izbornom procesu.
On je time aludirao na mogućnost da uspostava ad hoc izbornih jedinica, iz kojih bi se birali hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH, zapravo pretvori Hrvate i Bošnjake u županijama u kojima su oni u manjini u građane drugog reda, jer bi njihov glas vrijedio manje od glasova njihovih sunarodnika iz županija s homogenim etničkim sastavom.
