Izborno povjerenstvo Hondurasa u nedjelju je potvrdilo dosadašnjeg predsjednika Juana Orlanda Hernandeza kao službenog pobjednika predsjedničkih izbora 26. studenoga, objavivši kako su odbačene sve optužbe o lažiranju glasovanja.
Hernandez je za 1,53 postotnih bodova pobijedio Salvadora Nasrallu, kandidata lijevog centra, pokazali su službeni rezultati. "To znači da je izabrani predsjednik Republike Hondurasa za iduće četiri godine Juan Orlando Hernandez Alvarado", objavio je čelnik povjerenstva David Matamoros u televizijskom obraćanju.
Honduras se od izbora nalazi u političkoj krizi obilježenoj nasilnim prosvjedima. Nasralla, kandidat Saveza oporbe protiv diktature, nakon 57 posto prebrojanih glasova imao je pet postotnih poena prednosti ispred Hernandeza, a analitičari su tada objavili da je on siguran pobjednik, piše AFP.
Nasralla je kasnije optužio izborno tijelo na lažiranje rezultata, a deseci tisuća građana izašli su na ulice na nasilne prosvjede u kojima je poginulo više od dvadeset osoba.
Prema pisanju Reutersa, Nasrallina pobjeda bila bi udarac za Sjedinjene Države koje Hernandeza vide kao pouzdanog partnera u borbi protiv ilegalne trgovine drogom, kriminalnih bandi i migracija. SAD je dugo godina vojno povezan s Hondurasom, a ta je zemlja jedna od rijetkih američkih ideoloških saveznika među državama Središnje Amerike.
Britanski Economist kao najpozitivniji aspekt dosadašnje Hernandezove vladavine ističe smanjenje broja ubojstava za gotovo pola, sa 79 na 100 tisuća ljudi koliko ih je bilo 2013., na 42 na 100 tisuća koliko ih je bilo ove godine.
Njegova je vlada gotovo udvostručila proračun za sigurnost, poslala vojsku da patrolira nasilnim četvrtima i ojačala granicu. Nakon ustavnih promjena koje su dopustile izručivanje iz Hondurasa, Hernandez je postao prvi predsjednik koji je omogućio slanje kriminalaca u Sjedinjene Države.
Njegov pokušaj da osvoji drugi mandat unio je razdor u tu siromašnu srednjoameričku državu. Honduras se i dalje nosi s posljedicama puča iz 2009. koji je krenuo nakon što je tadašnji predsjednik Manuel Zelaya, saveznik pokojnog čelnika Venezuele Huga Chaveza, predložio referendum kojim bi se produžio mandat predsjednicima.
Hernandezova stranka je stoga 2009. podržala vojni puč protiv predsjednika kojeg se optuživalo da želi prekršiti ustavnu zabranu Hondurasa o drugom mandatu. Najviši sud je te godine podržao svrgavanje Zelaye, no trenutni sastav te institucije u kojem sjede Hernandezovi pobornici je 2015. donio odluku da ga ustav ne može spriječiti da se ponovno kandidira, što je izazvalo bijes čelnika opozicije, piše Washington Post.
S druge strane, Nasralla je neuobičajena pojava u politici. Znatno je profitirao od svoje karijere u zabavnoj industriji kako bi privukao one kojima je dosta tradicionalne politike Hondurasa, a svojim je sugrađanima obećao kraj dugog razdoblja nasilja, siromaštva i korupcije.
Najavio je da će od Ujedinjenih naroda tražiti uspostavljanje antikorupcijskog tijela, srodnog onome u Guatemali, koje bi istraživalo i osuđivalo koruptivne radnje. Nasralla želi zadržati vojnu policiju koju je stvorio Hernandez, no želi pokrenuti i policijske snage u zajednicama koje bi djelovale u nasilnim slamovima. Želi nastaviti i borbu protiv korupcije u policiji, ali i regrutirati 25 tisuća novih policajaca.
