Moldavija i Gruzija, obje bivše sovjetske republike, idućih će dana održati ključne izbore koji će odlučiti o njihovom budućem putu u Europi, piše BBC.
Građani Moldavije u nedjelju izlaze na birališta, a uz predsjedničke izbore, održat će se i referendum o uvrštavanju puta Moldavije u članstvo EU-a. Proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu (52), ujedno i osnivačica liberalne Stranke akcije i solidarnosti, favoritkinja je za pobjedu.
Ako Moldavci odluče "za", ta bi odluka učvrstila status Moldavije kao prozapadne zemlje okrenute EU-u, a to bi značilo i da Moldavija mora krenuti dugim putem demokratskih i pravosudnih reformi kako bi osigurala pridržavanje standarda EU-a. Prema istraživanjima, više od 63 posto glasača podržalo je kampanju.
Također, mnogi u proeuropskom taboru osudili su, prema tvrdnjama, ruske napore da šire dezinformacije i utječu na glasovanje. Inače, u Moldaviji živi više od 2,5 milijuna ljudi, a 1,2 milijuna Moldavaca je u inozemstvu. Predviđa se da će izlaznosti na izbore biti 80 posto. Ipak, oko 30 posto birača još je neodlučno.
Deseci Moldavaca u Rusiji na obuci za izazivanje nasilja?
Nedavne ankete pokazuju da bi Sandu mogla osvojiti više od 35 posto glasova, a njen suparnik Alexander Stoianoglo, bivši glavni tužitelj Moldavije, na drugom je mjestu s devet posto mogućih glasova. Njega navodno podupire proruska Partija socijalista. Ako nijedan predsjednički kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, očekuje ih drugi krug izbora - 3. studenog.
U fokusu nadolazećih izbora je biznismen i političar Ilan Shor, iako on nije kandidat. Njegova je stranka Shor zabranjena u Moldaviji prošle godine nakon optužbi za suradnju s Rusijom na potkopavanju sigurnosti i ustavnog poretka zemlje. On je još 2019. pobjegao u Izrael nakon što je osuđen za prevaru i pranje novca, a odnedavno živi u Rusiji. Shor je u rujnu nudio novac da bi uvjerio što više glasača da na izborima zaokruže protiv ili da budu suzdržani na referendumu o EU-u.
Angažirani su do te mjere da su vlasti povezale neke slučajeve vandalizma i kampanja dezinformiranja na društvenim medijima sa Shorom i njegovim navodnim pokroviteljima iz Kremlja. Prošlog mjeseca, šef moldavske policije Viorel Cernauteanu rekao je da je 130 tisuća Moldavaca primilo novčane transfere iz Rusije u iznosu od 15 milijuna dolara kao mito da glasaju protiv referenduma o EU-u te da podrže kandidate koji su proruski orijentirani.
Prema tvrdnjama šefa policije, deseci su Moldavaca nedavno otputovali u Moskvu, navodno da pohađaju programe kulturne razmjene, ali su zapravo ondje da bi prošli obuku za izazivanje nasilja uoči izbora. Kremlj je optužio moldavske vlasti da "mnogim građanima uskraćuju pravo da kažu kako podržavaju dobre odnose s Rusijom", a istaknuli su i da se ne miješaju u izbore.
Šef stranke na vlasti obogatio se u Rusiji: Ima veliko obećanje
A ključno je glasanje i u Gruziji, zemlji čija je vlada optužena za "demokratsko nazadovanje" i okretanje od Europe. Kod njih će se parlamentarni izborima održati u subotu 26. listopada. Gruzija je postala vrlo polarizirana jer je tamošnja vladajuća stranka optužena za razbijanje civilnog društva i usvajanje zakona u ruskom stilu.
Gruzijci su prošlog prosinca slavili što im je Europska unija dodijelila službeni status kandidata, a ankete su pokazivale podršku najmanje 80 posto Gruzijaca. No, zbog "zakona o stranom utjecaju", EU je do ljeta zamrznula taj proces. Zakon zahtijeva od medija i nevladinih organizacija sa stranim financiranjem da se registriraju kao one koje djeluju u interesu strane sile.
SAD i EU izdali su upozorenja protiv odstupanja od demokracije, a Rusija je optužila Zapad da otvoreno pokušava izvršiti pritisak na Gruziju, dok negiraju da istu stvar pokušava i Kremlj. Unatoč tome, gruzijski premijer obećava članstvo u EU-u do 2030. godine te produbljivanje suradnje s NATO-om.
Ako stranka Gruzijski san, koja je na vlasti od 2012. godine, dobije još jedan mandat, njihov osnivač, inače milijarder koji se obogatio u Rusiji, obećao je zabraniti oporbene skupine. Za taj će mu pothvat trebati tri četvrtine mjesta u parlamentu da bi promijenili ustav. Iako je stranci popularnost u padu, po anketama još vodi.
POGLEDAJTE VIDEO: Zelenski ima plan pobjede, ali postoji jedan problem. Kotromanović: 'Samo jedna osoba može okončati taj rat'
