Kineski predsjednik Xi Jinping možda nije uspio zaustaviti posjet Nancy Pelosi Tajvanu, ali je zato naredio vojsci da uvježba mnogo agresivniji korak: blokadu koja je ključna za preuzimanje otoka silom, kažu sigurnosni stručnjaci za Reuters te dodaju da su kineski vojni planeri dugo su raspravljali o blokadi Tajvana, ali su takav potez vjerojatno smatrali previše provokativnim.
Međutim, nakon posjeta predsjednice Predstavničkog doma američkog Zastupničkog doma, Nancy Pelosi, kineska vojska je po prvi put ispalila projektile iznad Taipeia te poslala bespilotne letjelice i ratne brodove preko središnje linije Tajvanskog tjesnaca i, kako je rekla tajvanska vojska, na taj način dovela samoupravljajući otok do "blokade".
"Ove prve akcije zapravo su promijenile status quo tajvanske sigurnosti", rekao je Li Mingjiang, izvanredni profesor na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru. "Ovo daje kineskoj vojsci novu osnovu s koje može pomicati granice na više u budućim vježbama", rekao je.
Bi li SAD i saveznici doista intervenirali u slučaju napada?
Demonstracija sposobnosti i odlučnosti dolazi od Narodnooslobodilačke vojske (PLA) koja je mnogo strašnija nego što je bila tijekom "Treće krize u Tajvanskom tjesnacu" 1996., kada je posljednji put ispalila projektile blizu Tajvana. Mogućnost provedbe blokade dala bi Pekingu prednost da dovede Tajvan za pregovarački stol tijekom sukoba. Kad bi Tajvan, nespreman na razaranje velikih razmjera, prihvatio ujedinjenje, to bi značilo da je Xi osigurao najveće postignuće u svom dugoročnom cilju "ujedinjenja kineskog naroda".
Iako se tajvanska javnost, iscrpljena desetljećima prijetnji Pekinga, čini ravnodušnom, neki promatrači kažu da bi vojni čelnici mogli biti zabrinuti. Michael Chang, koji je upravljao tajvanskom raketnom krizom 1996. dok je bio zamjenik glavnog tajnika Tajvanskog vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je lokalnim medijima da bi vježbe mogle biti uvid u scenarij kineske invazije.
SAD i njegovi saveznici poput Japana osudili su kineske vojne vježbe oko Tajvana, ali nisu željeli intervenirati kako ne bi zaoštrili situaciju. Bivši kineski dužnosnik obrane rekao je Reutersu da bi njihova reakcija bila hladna utjeha tajvanskim političarima i vojnim vođama: "Gledajući kako su SAD i njegovi saveznici odgovorili na vježbe, koliko su čelnici Tajvana uvjereni da bi mogli računati na njihovu pomoć ako PLA napadne?"
Loš tajming za Kinu i spašavanje obraza vojnim vježbama
Epizoda posjeta Pelosi Tajvanu dolazi u osjetljivom trenutku za Xija, najmoćnijeg kineskog vođu nakon Mao Zedonga. Unatoč široko rasprostranjenoj frustraciji zbog politike nulte epidemije covida koja je zemlju stavila u treću godinu samonametnute izolacije i uništila drugo najveće svjetsko gospodarstvo, očekuje se da će Xi osigurati treći petogodišnji mandat rukovodeći se presedanom na ključnom mjestu kongresu Komunističke partije ove godine.
Naime, kineski predsjednik je 2018. napustio ograničenje mandata, a dovođenje Tajvana u zagrljaj Pekinga ključan je dio nedovršenog posla koji bi učvrstio status kineskog predsjednika i stavio ga uz bok moćnom Mao Zedongu, koji je osnovao Narodnu Republiku Kinu pobjedom u građanskom ratu 1949., poslavši nacionalističku vladu Kuomintanga da se povuče u Tajvan, koji je od tada samoupravan.
Na unutarnjem planu, kažu promatrači, Peking mora uravnotežiti bijes koji je nastao zbog posjeta Pelosi s neugodnošću što ga nije uspio spriječiti, kažu promatrači. Bivši singapurski diplomat Bilahari Kausikan rekao je da je cijela pompa djelomično nastojanje kineskog predsjednika da sačuva obraz. "Teška i nepobitna činjenica je da usprkos svom hvalisanju, Kina nije uspjela spriječiti posjet Pelosi. Stoga KPK mora prirediti predstavu", rekao je.
Stručnjaci: 'Teško da je sukob na pomolu'
Iako je Kina možda napravila korak bliže korištenju sile na Tajvanu, većina stručnjaka ne smatra da je sukob na pomolu. "Invazija je u ovom desetljeću daleko od sigurnog uspjeha. Neuspjeh bi značio kraj Xi Jinpinga, njegovog sna, a možda i KPK-a", rekao je Charles Parton, umirovljeni britanski diplomat. Xi, koji nije javno govorio o posjetu Pelosi, ali je kao predsjednik Središnjeg vojnog povjerenstva zapravo glavni zapovjednik PLA-a, itekako je svjestan rizika akcije, kažu stručnjaci.
"Kina se nada da bi ove vježbe mogle nekako zaustaviti zabrinjavajući trend da SAD, Europa i mnoge druge zemlje postanu naklonjenije Tajvanu", kaže analitičar Mingijang. "Za sada, tek ostaje za vidjeti je li efekt postignut."
Posjet na vlastitu ruku
Inače, prije nego što je Nancy Pelosi sletjela u Taipei na kontroverzni sastanak s predsjednicom Tsai Ing-wen, Bijela kuća oprezno je istaknula da predsjednica Zastupničkog doma sama donosi odluke. No, kako javlja Bloomberg, dužnosnici u administraciji Joe Bidena su iza kulisa ljutiti na njezino "inzistiranje da to putovanje iskoristi kao vrhunac svoje karijere u trenutku vrlo delikatnih odnosa s Pekingom".
U pokušaju da tiho uvjeri Pelosi da odgodi posjet, Bijela kuća je poslala više članove Vijeća za nacionalnu sigurnost, kao i dužnosnike State Departmenta, da izvijeste Pelosi i njezin tim o geopolitičkim rizicima. Međutim, kada je postalo jasno da je Pelosi odlučna u svom naumu, administracija je osigurala da komunikacijski kanali s Pekingom funkcioniraju i da se eventualna šteta može svesti na minimum. To je uključivalo sastanke između američkih dužnosnika i njihovih kolega u kineskom veleposlanstvu u Washingtonu, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem.
Nemogućnost uvjeravanja Pelosi da odgodi posjet dodatno komplicira posao administraciji koja još uvijek smišlja svoj pristup prema Kini.
