O današnjim izjavama predsjednika Zorana Milanovića, za RTL Danas govorio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, javivši se u program iz Bruxellesa.
Finska i Švedska žele u NATO predsjednik Milanović to pitanje veže uz promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koga će poslušati hrvatski veleposlanik Mario Nobilo kada se o tome bude odlučivalo na NATO summitu? Vladu ili predsjednika?
Poslušat će razum, razboritost, naše obveze koje proistječu iz članstva u NATO savezu. Mi smo već 2008., godinu prije nego što smo postali članica NATO-a, obvezali smo se na politiku otvorenih vrata. A Švedska i Finska, dvije visokorazvijene demokratske zemlje, članice EU-a, koje traže sigurnost, apsolutno su dobrodošle u NATO.
Dakle, odgovor je jasan, Vladu. Hoće li hrvatski parlament ratificirati njihov ulazak u NATO prije samita krajem lipnja?
To ovisi o trenutku u kojem ćemo mi zaprimiti njihovu aplikaciju, to bi moglo biti ovih dana. Potom Sjevernoatlantsko vijeće koje čine naši strani predstavnici, veleposlanici, to potvrđuju. Slijedi procedura potpisivanja protokola koja ide na vlade, odnosno Vlada upućuje zakon o ratifikaciji sporazuma u parlament… I u Hrvatskom saboru to bi moglo proći jako brzo, budući da se ta odluka, odnosno zakon, usvaja običnom većinom. Nadam se, zapravo, da će svi zastupnici u Saboru prepoznati to kao nacionalni interes…
Rekli ste da ste razgovarali s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom o Bosno i Hercegovini. Jeste li što konkretno dogovorili?
Da, da ćemo nastaviti razgovore. Ovo što je predsjednik Milanović… meni je žao da on nije vidio moje ranije susrete, ja sam se s državnim tajnikom Blinkenom vidio barem sedam, osam puta. Nitko ne zaobilazi Hrvatsku, zaobilaze nažalost predsjednika. Svi koji dolaze u Hrvatsku, dolaze na poziv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. I ne treba zaboraviti da je prije godinu i pol u Hrvatskoj 22. listopada bio Mike Pompeo, znači bivši državni tajnik. Znači, mi imamo sa SAD-om itekako dobre odnose. A 17.3. potpisan je strateški dijalog u Washingtonu gdje je usvojena zajednička deklaracija koja upravo spominje na vrlo važnom mjestu konstitutivnost i ravnopravnost triju naroda i ostalih građana u Bosni i Hercegovini.
Jesmo li išta bliže izbornoj reformi u toj zemlji?
Znate, izborni zakon ne donosi se u Bruxellesu. Ovdje je danas bila rasprava o zapadnom Balkanu, a na neformalnom dijelu su sudjelovali ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana. Nedvosmisleno sam rekao da je Hrvatska jedina zemlja članica EU-a koja ima granicu s Bosnom i Hercegovinom. Mi smo najzainteresiraniji za jednu stabilnu, sigurnu, institucionalno funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, njezin prosperitet, cjelovitu, suverenu. Mi poštujemo njen teritorijalni integritet, ali i načela, principe koji su utvrđeni u Daytonskom sporazumu. Dakle, mi želimo Bosno i Hercegovini kandidatski status za članstvo u EU-u što je prije moguće. Međutim, da bi se to ostvarilo, preduvjet je jedan od 14 kriterija, sveobuhvatna reformska promjena izbornog zakona koja će eliminirati sve one diskriminirajuće dijelove u izbornom procesu kako bi se osigurala ravnopravnost i politički legitimitet u Domu naroda i u Predsjedništvu, kako Hrvatima ne bi birali drugi narodi njihovog predstavnika, nego bi ga birali sami. Dakle, kako bi se riješilo to preglasavanje.
