Na listi takozvanih konsolidiranih demokracija Mađarska zauzima uvjerljivo posljednje mjesto, iza baltičkih zemalja, Poljske te Češke. Bugarska i Rumunjska dospijevaju tek u grupu polu-konsolidiranih demokracija. Zajedničko ovim zemljama je što njihovi vlastodršci ''pod izgovorom reformi sustavno razgrađuju demokratsko uređenje''. Freedom House je još prije dvije godine upozorio na putinizaciju srednje i istočne Europe, piše DW.
Gunther Kirchbaum, predsjednik Europskog odbora u Bundestagu, smatra da je termin putinizacija nesretno skrojen jer se vlastodršci u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj ne mogu usporediti s Putinom. ''Usprkos određenim kozmetičkim pogreškama, svi oni su izabrani na demokratskim izborima'', kaže Kirchbaum, no ne poriče kako situacija u spomenutim zemljama jest veliki izazov za EU: ''To je pitanje vjerodostojnosti: da li europske vrijednosti poput slobode, demokracije i pravne države tek propagiramo prema van – recimo u procesu proširenja EU – ili ih uz to i sami primjenjujemo i živimo'', dodaje njemački demokršćanin.
Turska i Kina kao uzori
Mađarska je godinama slovila za uzornog đaka europskih integracija, no ta vremena djeluju kao pluskvamperfekt. Budimpešta je pod palicom samouvjerenog premijera Viktora Orbána zauzela autoritarni kurs, a njegovi konzervativci surađuju i s antisemitskom strankom Jobbik. Orbánova obraćanja javnosti djeluju kao da ih pišu Putinovi tekstopisci: riječ je tu o neprijateljima Mađarske ili o ''stranim interesima protiv našeg naroda'' koji su podržani iz ''međunarodnih financijskih krugova''. Time se misli na aktiviste civilnog društva, u čijim se prostorijama vrše premetačine te kojima se oduzimaju dokumenti i kompjuteri. Osim Rusije, još dvije zemlje Orban navodi kao svoje uzore: Tursku i Kinu.
Slični su uzori i rumunjskog premijera Victora Ponte. Često govori kako se privreda Rumunjske mora okrenuti istoku zbog ''trajne recesije u eurozoni''. Drugog studenog će Pontino ime stajati na glasačkom listiću na predsjedničkim izborima. On je kandidat postkomunističke Socijaldemokratske stranke, ali je naprasno otkrio i svoju vjeru. Ponosan je, ponavlja u brojnim TV-nastupima, što se kandidira kao ''pravoslavni Rumunj'', čime Ponta želi naglasiti razliku naspram svog glavnog suparnika Klaus Johannisa, koji je pripadnik njemačke manjine i evangelističke je vjere.
Utjecaj Rusije
U usporedbi s ove dvije spomenute zemlje mnogo bolja situacija nije niti u Bugarskoj. Bilo je samo pitanje vremena, a zbilo se u svibnju ove godine: Njemačka vlada je upozorila na utjecaj Rusije na bugarsku politiku. Desilo se to u internom papiru koji je dospio do njemačkog tiska. Tu piše kako bugarski socijalisti imaju stari komunistički kadar, suradnike ranijih tajnih službi te tajkune koji sklapaju poslove sa Putinovim oligarsima. Tvrdi se kako Moskva ima direktan utjecaj na bugarsko zakonodavstvo. Tako je Bugarska pohitala u izgradnju Južnog toka, usprkos upozorenjima iz Bruxellesa. Blokada tog projekta važna je tema pred izvanredne parlamentarne izbore petog listopada.
Erozija demokracijskih vrijednosti u tri članice EU ne mora se nužno povezati s utjecajem Rusije, smatra politolog Kai-Olaf Lang iz berlinske fondacije Nauka i politika. ''Prije bih rekao obratno: potiskivanje liberalne demokracije i rastuća netransparentnost upravo otvaraju prostor za utjecaje, između ostalih sa istoka i iz Rusije'', kaže Lang. On smatra kako Europska unija mora povući jasne linije: između procesa koji nisu baš uzorni, ali ih se može tolerirati, i onih koji predstavljaju prijetnju za same temelje demokracije.
