Nakon što je New York Times objavio da je američki predsjednik Donald Trump odobrio vojne napade protiv Irana u znak odmazde za rušenje bespilotne letjelice vrijedne 130 milijuna dolara, ali ih je naknadno otkazao kad su zrakoplovi već bili u zraku, mediji su se raspisali o tome kako je svijet bio na rubu novog rata. Iranski dužnosnici izjavili su danas Reutersu da je Teheran noćas preko države Oman dobio poruku od samog Trumpa kako je neizbježan američki napad na Iran.
"U svojoj poruci Trump je rekao da je protiv rata s Iranom i da želi razgovarati s Teheranom o različitim pitanjima... Dao je kratko vremensko razdoblje za naš odgovor, ali neposredni odgovor Irana bio je da je na vrhovnom vođi (Ajatolahu Aliju) Hamneiju da odluči o ovom pitanju", rekao je neimenovani iranski dužnosnik Reutersu.
"Jasno smo dali do znanja da se vođa protivi bilo kakvim razgovorima, ali da će mu biti proslijeđena poruka da donese odluku... Ipak, rekli smo omanskom dužnosniku da će bilo kakav napad protiv Irana imati regionalne i međunarodne posljedice", rekao je drugi iranski dužnosnik Reutersu.
Udari zakazani za ranu zoru
Trump je prvotno odobrio udare na mali broj odabranih ciljeva kao što su radarski i raketni sustavi, navodi se u izvješću visokih dužnosnika administracije koji su uključeni ili su informirani o raspravama. Udari su zakazani za petak prije zore kako bi se smanjio rizik za iransku vojsku ili civile, dodaje se. Zrakoplovi su bili u zraku, a brodovi su bili u poziciji, ali nijedna raketa nije ispaljena, jer je došla zapovijed za odstupanje, rekao je jedan visoki dužnosnik uprave.
Nije jasno hoće li se napadi na Iran ipak dogoditi, kao što nije poznato što je razlog otkazivanju udara, ističe se.
Upozorenja Teherana i Rusije
Iran je u petak upozorio Sjedinjene Države da će se braniti od eventualnog napada, a Rusija je optužila Washington da dovodi situaciju do ruba rata, nakon što je New York Times objavio da je američki predsjednik Donald Trump prvo odobrio napad na iranske ciljeve, a zatim u zadnji trenutak povukao odluku. Zamjenik ministra vanjskih poslova, Abas Aragči, prenio je potom poruku Washingtonu putem iranskog veleposlanika u Švicarskoj.
"Iran ne želi rat", rekao je Aragči.
Međutim, upozorio je "američke snage da ne poduzimaju nikakve nepromišljene poteze u regiji" i dodao da će se Iran braniti "svim sredstvima protiv agresije", kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je zatražio od svih strana da pokažu suzdržanost i kazao da je Moskva zabrinuta zbog tenzija između Washingtona i Teherana.
Prije njega, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov pozvao je Washington da odmjeri moguće posljedice sukoba s Iranom i kazao da izvješće NYT-a pokazuje da je stanje iznimno opasno.
Zabrana letova iznad dijelova Irana
Nakon odluke Američke savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA) kojom se američkim kompanijama zabranjuju letovi iznad dijelova iranskog teroritorija zbog pojačanih napetosti u tom području, još je nekoliko zračnih kompanija - British Airways, Quantas, Lufthansa i KLM - donijelo danas slične odluke, javljaju agencije.
Nalog za zabranu letova iznad dijelova Perzijskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca FAA je izdala nekoliko sati nakon što je zrakoplovna kompanija United Airlines otkazala letove između zračne luke Newark u New Jerseyju i glavnog indijskog financijskog središta Mumbaija, koji lete kroz iranski zračni prostor, zbog sigurnosne procjene nakon što je Iran oborio američku bespilotnu letjelicu.
British Airway objavio je u petak da će slijediti odluku FAA-a. "Naš tim za sigurnost i zaštitu surađuje s vlastima diljem svijeta i prati njihovu procjenu rizika svake rute kojom prometujemo", rekao je glasnogovornik kompanije. Jednako će postupiti i australska zračna kompanija Quantas. Izbjegavat će letove iznad Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva zbog obaranja američkog drona u toj regiji. Doći će do male promjene u rutama letova na relaciji Australija - London, navodi u priopćenju zračna kompanija.
Najveća njemačka zračna kompanija Lufthansa također neće letjeti iznad Hormuškog tjesnaca. S promjenom rute započeli su u četvrtak kada je odlučeno da se zrakoplovi klone tog tjesnaca. Zabranjena zona danas je proširena na dijelove iranskog zračnog prostora. Iz Lufthanse dodaju da se do Teherana regularno leti. KLM je objavio da iz opreza neće zasad letjeti u blizini Hormuškog tjesnaca, dodajući da je sigurnost "apsolutni prioritet" kompanije.
Brojne letjelice na nebu u vrijeme napada
Rušenje nenaoružane letjelice Global Hawk posljednje je u seriji incidenata u Omanskom zaljevu, ključnom prolazu za globalni izvoz nafte, tijekom kojih je došlo do napada na šest naftnih tankera. Iz Američke savezne uprave za civilno zrakoplovstvo tvrde kako je prema aplikacijama za praćenje leta, najbliži civilni zrakoplov letio unutar 45 nautičkih milija od letjelice Global Hawk kada su je srušile iranske zračne rakete. "Na području su u vrijeme napada letjele brojne civilne letjelice", upozorili su iz uprave za civilno zrakoplovstvo.
Iran negira navode Reutersa
Nakon Reutersove objave kako je Teheran noćas preko države Oman dobio poruku od samog Donalda Trumpa da je neizbježan američki napad na Iran, jedan od glavnih iranskih dužnosnika za nacionalnu sigurnost opovrgnuo je izvješće Reutersa, prenosi RT. "Sjedinjene Države nisu poslale nikakvu poruku", rekao je za iransku televiziju Keyvan Khosravi, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, te dodao kako navod "ni na koji način nije točan."