Interpol je na svojim internetskim stranicama objavio tjeralicu za Hernadijem, optuženom da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini.
Prva tjeralica bila je raspisana u listopadu 2013. ali ju je Interpol u veljači 2014. privremeno povukao nakon Hernadijeve žalbe.
Suđenje odgođeno zbog proceduralnih razloga
Suđenje u odsutnosti direktoru Mola trebalo je početi u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu, ali je odgođeno zbog proceduralnih razloga.
Mađarski sud je svojedobno presudio da Hernadi nije kriv za prijevaru i pronevjeru, za što ga je tužila njegova bivša suradnica, tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.
Dok Hernadijeva obrana smatra da bi se zbog te presude moglo otvoriti pitanje tzv. presuđene stvari, Uskok drži da se radi o manevru mađarskih pravosudnih tijela kako bi se opstruiralo suđenje Hernadiju u Hrvatskoj.
Tužiteljstvo tvrdi da Mađarskoj nikada nije ustupilo kazneni progon Hernadija zbog davanja mita Sanaderu koji je i sam zbog toga pravomoćno osuđen.
Nakon pokretanja istrage, državno odvjetništvo je od Mađarske tražilo da ispitaju Hernadija ili da mu uruče poziv, no mađarska su pravosudna tijela to uporno odbijala pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa.
Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odredila istražni zatvor i odlučila mu suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.
U međuvremenu, Hernadi je i od hrvatskog Ustavnog suda tražio da opozove odluku o istražnom zatvoru, navevši da poziv za dolazak na hrvatski sud nikada nije primio te da ne može biti odgovoran što mu mađarske vlasti pozive iz Hrvatske nisu proslijeđivale.
No, Ustavni ga je sud odbio, ističući da je i činjenica što Hernadi nije nedostupan hrvatskim vlastima dostatna za određivanje istražnog zatvora.
