Povjesničari već dugo znaju da su nacisti koristili droge, ali nije bilo jasno što su droge koje su koristili napravile njihovom tijelu i mozgu. Istraživanja pokazuju da su njemački liječnici vojnicima u Drugom svjetskom ratu propisivali metamfetamin kada su se osjećali umorno ili depresivno, piše CNN.
Prema medicinskom kartonu Adolfa Hitlera, vođa nacista koristio je kokain u liječenju sinusa. Neka izvještaji su pokazali i da je bio je vrlo ovisan o morfiju, kojeg je primao kao injekcije pod nazivom Eukodal te se tvrdilo da je od toga "izuzetno euforičan".
NACISTI-NARKOMANI: Hitlerova vojska je bila na teškim drogama?
"Međutim, nije poznato koliko je upotreba metamfetamina bila rasprostranjena u Trećem Reichu. Postoje indicije, ali sumnjam da je cijeli rat uzrokovan djelovanjem ove droge", rekao je Stephen Snelders, povjesničar sa Sveučilišta u Utrechtu, koji je proučavao povijest upotrebe droga u nacističkoj Njemačkoj.
On vjeruje da su vojni liječnici propisivali metamfetamin vojnicima i civilima, ali je za to jako malo dokaza.
Zloglasni Pervitin
Njemački autor Norman Ohler u svojoj novoj knjizi (Zblicani: Droge u Trećem Reichu), dovodi u vezu njemačke vojnike s opijumom, heroinom, metadonom te kokainom.
"Nacistički dužnosnici koristili su droge poput metamfetamina, hidroklorida (kristal metadon) i kokaina. Njemačke vojne jedinice i zrakoplovstvo dobivali su, u cilju poboljšanja efikasnosti, lijek Pervitin na bazi metamfetamina, koji se u Njemačkoj proizvodio od 1937. godine. Pervitin i metabolički stimulansi isprobavani su na studentima i u koncentracionim logorima", piše Paul Weindling, profesor istraživač sa Sveučilišta Oxford Brookes.
Korištenje tih droga je u to vrijeme u Njemačkoj bilo legalno, a prvenstveno su se koristile za liječenje bolesti na bojnom polju i za ublažavanje bolova. Vojnicima se također preporučivao alkohol za smirenje živaca i osjećaj opuštenosti.
Slavni nasictički general Erwin Rommel, kojeg je Hitler odlikovao tijekom invazije na Francusku, Pervitin je koristio na dnevnoj bazi.
Inače, ova supstanca je danas poznata kao metamfetamin ili kristalni met. Riječ je o sitentičkoj drogi, a stimulativna svojstva su joj slična adrenalinu.
Međutim, efekti su mnogo jači nego kod kokaina i često se mogu javiti akutna depresija, psihotične halucinacije ili oštećenja mozga.
Nacisti nisu bili jedini koji su drogirali svoje vojnike
Kristen Keefe, profesorica farmacije i toksikologije sa Svučilišta u Utahu, kaže da ove droge utječu različito na iste sustave.
"Metadon i kokain potiču oslobađanje dopamina i serotonina, dva glavna neurotransmitera u mozgu koji korisnicima daju osjećaj energije i euforije, a služili su i olakšavanju boli", kaže profesorica koja tvrdi da je negativna stvar što su opijati u slučajevima predoziranja smrtonosni.
U SAD-u je metamfetamin klasificiran kao droga druge kategorije, što znači da se često zloupotrebljava i da se ne može dobiti bez recepta. Kokain i opijati su također droge druge kategorije. Keefe ipak tvrdi da su te droge u povijesti rata bile široko rasprostranjene.
"Vlade Njemačke, Engleske, Amerike i Japana davale su svojim vojnicima metamfetamin kako bi povećale njihovu izdržljivost i budnost", navodi se u projektu Sveučilišta Arizona.
Američki dužnosnici su nedavno objavili da su prošle godine neki džihadisti u Siriji koristili Kaptagon, amfetaminske kapsule koje omogućavaju veću energiju i dovode do euforije.
Nakon što su 2002. godine dva američka pilota ispustila bombe koje su ubile četiri kanadska vojnika u južnom Afganistanu, odvjetnik pilota tvrdio je da su zrakoplovne snage vršile pritisak na pilote da koriste amfetamine koji su utjecali na moć njihovog rasuđivanja. Keefe tvrdi da su ti dokazi odbačeni i da su piloti koristili deksedrin, dekstroamfetamin i amfetamin da bi ostali budni.
"Droge su tijekom povijesti korištene za povećanje energije i sposobnosti pilota i vojnika da ostanu budni", kaže Keffe i tvrdi da to nisu radili samo nacisti.
Erwin Rommel
Ovisnost nikog nije uzbuđivala
Independent piše kako su liječnici u to doba imali vrlo malo šanse provesti istraživanja o zdravstvenim učincima tih "lijekova" koje su propisivali, a sada su među najograničenijima u svijetu. Mislili su da je korištenje metamfetamina za podizanje energije bezazleno poput ispijanja kave. Oni su čak i vlastite žene opskrbljivali čokoladom s Pervitinom.
Spiegel Online izvještava da se učinak droga na vojnike sviđao visokim dužnosnicima jer su bili sretniji, jači i produktivniji.
Iako se o nuspojavama droga i alkohola u to vrijeme malo znalo, visoki dužnosnici nisu bili voljni uložiti vrijeme i trud kako bi se otkrilo da to može dovesti do ovisnosti. Za njih je ovisnost bila lako izliječiva i nije nužno bila problem tijekom rata.
Iako je droga djelovala na nacističku vojsku tako da su duže mogli biti budni i izdržati mnogo veće napore, nuspojave su bile katastrofalne. Tako su mnogi patili od užasne ovisnosti, nesvjestice, prekomjernog znojenja, depresije kao i halucinacija.
Mnogi su imali srčane probleme, a neki su čak izvršavali samoubojstva tijekom psihotičnih napada.
Postoje i svjedočanstva preživjelih vojnika Prvog svjetskog rata, poput onog slovenske gimnastičke legende Leona Štukelja, da su već tada vojnici u čaju dobivali "nešto" od čega su nakon pola sata "jurišali kao vragovi".
Metamfetamin je otkriven 1893. godine pa mnogi povjesničari smatraju da je je njegova primjena u blatnim rovovima Prvog svjetskog rata bila vrlo moguća. No, većina ih misli da se zapravo radilo o Ecstasyju (MDMA), koji je sintentiziran 1912. godine u Njemačkoj.
