Jučer se navršilo 26 godina od uredbe slovenskih vlasti kojom je iz državnog registra izbrisano čak 25.671 osoba neslovenskog podrijetla.
Nitko im se još uvijek nije ispričao
Ti su ljudi ostali bez dokumenata i svih prava, poput prava na rad, socijalnu zaštitu i prava na boravak, a posljedice za te ljude iz ostalih dijelova bivše Jugoslavije ni danas nisu u potpunosti sanirane, a oštećenima se u ime države i dalje nitko nije ispričao, piše Al Jazeera. Taj je problem izbrisanih u Sloveniji u svojem izvješću prošlog tjedna objavila i organizacija Amnesty International. 'Još uvijek je nesređeno pitanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja za izbrisane, pitanje njihovih stambenih prava koja su nekada imali te prijenos njihovih statusnih prava na djecu', rekla je direktorica Amnesty Internationala za Sloveniju Nataša Posel.
Od 346 tužbi, riješeno samo njih 12
Svetlana Slapšak je u Ljubljanu iz Beograda došla 1991. godine. Dvije godine kasnije dobila je slovensko državljanstvo, a tada je, čekajući u redu, vidjela kako službenici režu dokumente svim neslovencima koji su se tamo zatekli. To je shvatila kao prijeteću poruku, a i sama se osjetila nepoželjnom. Sloveniju su ti slučajevi doveli i u Strasbourg, pred Europski sud za ljudska prava, pišu tamošnji mediji.
Sud u Strasbourgu je 2010. donio presudu da izbrisanima država mora sistemskim zakonom riješiti oduzeta prava uz mogućnost odštete, no slovenski je parlament potom donio zakon da izbrisana osoba može dobiti najviše 50 eura za svaki mjesec u kojem nije imao/la prava i dokumente, a u slučaju sudske tužbe to može biti najviše trostruki iznos. Ipak, od ukupno 346 tužbi, do danas je riješeno tek njih 12, a odšteta za izbrisane je do sada u ukupnom iznosu od 26,5 milijuna eura. Osim toga, tu je i zahtjev da slovenski Ustavni sud maksimiranje odšteta proglasi nezakonitim, piše Al Jazeera.
