Američki predsjednik Donald Trump razbijesnio se na američke NATO partnere jer nisu uspjeli zadovoljiti ni vlastite ciljeve zajedničkog tereta za zajedničku obranu saveza.
Trump govori isto što i njegovi prethodnici, samo nije tako suptilan
On time zapravo tek nastavlja izražavati frustracije koje su imali i dvojica njegovih prethodnika, no na manje suptilan, nediplomatski i trumpovski način. Predsjednik je posebno osjetljiv na troškove američkog sigurnosnog pojasa za svoje saveznice, kako u Aziji, tako i u Europi. Prigovori na troškove NATO-a eskalirali su tijekom njegove kampanje, kad je taj savez nazvao 'zastarjelim'.
Sada nitko u Europi ne može reći da nije ranije upozoren.'To nas stoji previše novca, a iskreno, oni moraju podnijeti veći trošak jer sada plaćamo neproporcijalno', rekao je Trump za CNN u ožujku 2016. Na sastanku članica NATO-a prošle godine je pak rekao da Europa nije pravedna prema američkim poreznim obveznicima. Na summitu G7 prošlog mjeseca rekao je da je 'NATO još gori od NAFTE', piše CNN.
No uoči NATO summita koji bi se trebao održati u Bruxsellesu idućeg tjedna, Trumpova ljutnja izražena u pismima koje je slao administracijama nekoliko stranih vlada, izaziva strah da će njegov pristup eskalirati i izložiti savez velikom riziku. Korijeni njegove frustracije utemeljeni su u neprijateljskom odnosu prema konceptu kolektivne i multilateralne suradnje koja je ujedinila demokracije nakon Drugog svjetskog rata. Naposlijetku, Trump je već poznat po povlačenju iz multilateralnih sporazuma kao što je Pariški sporazum o klimi, Transatlantsko partnerstvo, a nije baš sklon ni Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Pokušava li Trump impresionirati Moskvu?
Iako bi Trumpovi prigovori na europski trošak obrane mogli biti opravdani, kritičari strahuju da bi moglo uslijediti razbijanje međunarodnog sustava koji je SAD učinio najbogatijom i najmoćnijom nacijom u svjetskoj povijesti. Trumpova filozofija i njegov slogan 'Amerika na prvom mjestu' kompliciraju trud kojeg ulažu drugi svjetski vođe, poput njemačke kancelarke Angele Merkel i britanske premijerke Therese May, koje se u svojim zemljama zalažu za više novca utrošenog u obranu kako bi se prilagodile američkim zahtjevima. A ako do toga dođe, čini se da neće imati podršku javnosti u bilo kakvom ratu kojeg bi Trump mogao povesti.
Strahuje se i od toga da bi Trump mogao javno reći da SAD neće braniti one saveznice koje ne sudjeluju u troškovima na način na koji to on želi, što bi zasigurno oduševilo Moskvu.
'Ako imamo kolektivnu obranu, to znači da svatko mora sudjelovati. Zabrinut sam zbog smanjene razine obrambene potrošnje među nekim od naših partnera u NATO-u', rekao je predsjednik Barack Obama u Bruxellesu 2014. godine 'Situacija u Ukrajini podsjeća nas na to da naša sloboda nije besplatna. Moramo biti voljni platiti za imovinu, osoblje i obuku', dodao je. Šest godina ranije, na svom je posljednjem NATO summitu, predsjednik George W. Bush pozvao je NATO članice da povećaju svoje investicije u obranu kako bi podržali i NATO i EU operacije.
'Amerika smatra da, ako Europljani ulože u vlastitu obranu, bit će jači i sposobniji kad se zajedno okupimo', dodao je Bush.
Amerikanci preispituju omjer troška i koristi
Čak i da nije Trumpa, bilo je neizbježno da Amerikanci počnu propitkivati svoje obaveze u inozemstvu i omjer troška i koristi, a sve to se događa kako blijede sjećanja na Drugi svjetski rat i Hladni rat. No u posljednjih je nekoliko godina bilo i nekoliko pozitivnih znakova, koje bi Trump sada mogao zasjeniti.
Posljednji NATO-ovi podaci iz 2017. upućuju na povećanje izdataka za obranu u iznosu od 4,3% kao postotak BDP-a među europskim članicama saveza i u Kanadi. Vojna potrošnja je u porastu kod većine članica - dijelom zbog pritiska SAD-a i obnovljenih strahova ruske ekspanzije nakon aneksije Krima 2014. godine. Ipak, u trenutku kada je izvješće objavljeno prije godinu dana, samo šest zemalja NATO-a potrošilo je 2% BDP-a na obranu, a to cilj kojeg bi sve zemlje trebale doseći do 2024. godine.
No američke su pritužbe nešto više od samih brojki. Postoji velika zabrinutost zbog sposobnosti oružanih snaga NATO-a - budući da je utjecaj Velike recesije i pritisak na proračun u zemljama koje velikodušnije financiraju od SAD-a, izazvalo neke europske moćnike da donose bolne odluke. Primjerice, Velika Britanija ima dva nova ogromna nosača zrakoplova koji će postati potpuno operativni u narednim godinama, a i obnavlja svoj Trident neovisni nuklearni zastrašivač.
Ipak, početkom ove godine, šef britanske vojske general Sir Nicholas Carter upozorio je da bi, nakon godina obrambenih rezova, kapacitet Britanije da se uključi u borbe u Siriji i Ukrajini s ruskim snagama, mogao biti smanjen ako se ne poduzme sve za podudaranje njihovih sposobnosti.
Trumpova prikrivena prijetnja?
Neki američki dužnosnici poriču tvrdnje Trumpovih kritičara o tome da predsjednik pokušava potkopati transatlantski savez, uključujući i kritike o njegovom odnosu s Putinom. 'Ako mislite da je Rusija prijetnja, zapitajte se zašto Njemačka troši manje od 1,2% svog BDP-a?', rekao je John Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Njemačka se obvezala podići svoju potrošnju za obranu na 1,5% BDP-a do 2025. godine, unatoč nizu izvješća koja dovode u pitanje spremnost njihovih snaga. Obrambena potrošnja tradicionalno je bila osjetljiva politička tema u naciji koja je desetljećima živjela mireći se s militarističkom prošlošću. Trump je u svojem pismu Angeli Merkel napisao da razumije politička ograničenja koja koče troškove obrane u toj zemlji.
'SAD nastavlja posvećivati više resursa obrani Europe, tamo gdje gospodarstvima zemalja, uključujući i Njemačku, dobro ide, a sigurnosnih izazova ima u obilju', napisao je Trump. Tu je i jedva prikrivena prijetnja da će SAD početi ispitivati vlastitu predanost europskoj obrani ako Europa ne učini mnogo više.
'Postat će sve teže objasniti američkim građanima zašto neke zemlje ne dijele kolektivni trošak, dok se američki vojnici nastavljaju žrtvovati u inozemstvu, a kućama dolaze teško ozlijeđeni', dodao je. Zanimljivo je da je jedini put kada se NATO-ov članak 5 o kolektivnoj obrani ikada pozivao, podržao Sjedinjene Države nakon napada 11. rujna 2001. godine. Nacije poput Velike Britanije i Kanade pretrpjele su teške gubitke u borbama u Afganistanu. Prema web stranici iCasualties.org, Njemačka je izgubila 54 vojnika u afganistanskom ratu, piše CNN.
