Razlog tomu, piše The Economist, nisu bili veliki i dobrim dijelom nasilni anarhistički prosvjedi koji su pratili skup u Hamburgu već nešto posve drugo. Kancelarku Angelu Merkel i druge njemačke dužnosnike uznemirili su stavovi američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Rusiji i Poljskoj.
Susret Trumpa i Putina bio je "Jalta 2.0"
Neki su čak ustvrdili da je Trumpov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na margini summita u Hamburgu, bio "Jalta 2.0", današnji ekvivalent sastanku održanom 1945. godine u jalti na Krimu gdje su Amerikanci i Rusi podijelili poslijeratnu Europu.
Merkel je srdačan susret Trumpa i Putina (začinjen prijateljskim tapšanjem po leđima i grimasama) doživjela kao potkopavanje svojih napora da se preko Ukrajine suoči s Rusijom. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova čak je u svome memorandumu nakon summita G20 ugradilo opasku da je "summit dobro prošao za Rusiju".
No, mnogo više od srdačnog susreta Trumpa i Putina, njemačke je političare uznemirio Trumpov posjet Varšavi uoči summita u Berlinu. Ondje je Trumpov nastup "odjekivao" nacionalističkom ideologijom kakvu promiču i Putin i vladajuće poljska stranka Pravo i pravda. U memorandumu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova taj je govor opisan kao "zapanjujuć tektonski pomak u američkoj vanjskoj politici".
Berlin doživljava Inicijativu triju mora kao neprijateljsku
Riječ je o summitu Inicijative triju mora iza koje stoje Poljska i Hrvatska. Taj novi srednjoeuropski projekt, piše The Economist, podsjeća na jedan stariji - Međumorje ili Intermarium - koji je svojedobno predložio Jozef Pilsudski, otac druge poljske republike, koja je trajala od 1918. do 1939. godine.
Plisudski je sanjao o savezu država koje leže na Baltičkom, Crnom i Jadranskom moru kako bi se suprotstavio dominaciji Rusije, ali i Njemačke. Varšava je oživjela tu inicijativu kao okvir za poboljšanje prometnih i energetskih veza na liniji sjever-jug te jačanja istoka Europe u odnosu na zapadni dio. Međutim, u Berlinu sumnjaju da se iza te inicijative krije nešto neprijateljskije.
Njemačka je već zabrinuta zbog kineske inicijative "16+1" s državama srednje i istočne Europe kojom Kinezi kroz niz investicijskih projekata nastoje graditi utjecaj na tom području. Nijemci također pritišću poljsku vladu zbog neliberalnih napada na nezavisne novine, suce i nevladine organizacije. I odbacuju poljske kritike da će projekt plinovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije u Njemačku učiniti Europu još više ovisnom o Rusiji.
Značenje LNG terminala na Krku u 'podjeli' Europe
Trump jedva da je mogao učiniti više za pogoršanje njemačkog položaja podupirući Inicijativu triju mora. Na sastancima s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović zajamčio je opskrbu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). Poljska je otvorila svoj prvi terminal na Baltičkom moru u Swinoujscieu 2015. godine, gdje je prvi američki teret stigao prošlog mjeseca. U Varšavi je Trump ohrabrio i brzi završetak LNG terminala na Krku.
Sve to, ma koliko racionalno bilo, dužnosnicima u Berlinu doima se kao pokušaj podjele Europe i slabljenja njemačkog utjecaja na njene susjede. Njemačka već razmatra odgovore na to, a jedan bi bio novi europski infrastrukturni fond, kako bi se utvrdilo jesu li Poljska i njeni saveznici, uključujući i Hrvatsku, doista zainteresirani za više ulaganja ili iza Inicijative triju mora zapravo stoje ponajprije geopolitički odnosi.
The Econmist piše kako je proteklih godina Berlin razvio viziju jedinstvene Europske unije koja se vodila iz Bruxellesa, a kojom je uglavnom upravljala Njemačka uz podršku SAD. Sada Berlin strahuje za budućnost u kojoj bi snažni vođe u Washngtonu, Moskvi i Pekingu dijelili Europu.
