Gubimo bitku s klimatskim promjenama? 'Cilj od 2 °C već se sada čini nedostupnim'

Projekcije proizvodnje nafte i plina do 2040. godine u glavnim zemljama proizvođačima nespojive su s ciljem ograničenja porasta globalne temperature na razini do 2 °C.

• U očekivanju smislenih planova za smanjenje emisija u idućem desetljeću i postizanje ugljične neutralnosti do 2050.

Studija stručnjaka Instituta za okoliš u Stockholmu, Međunarodnog instituta za održivi razvoj te organizacija Instituta za prekomorski razvoj, Centra za međunarodna istraživanja klime i zaštite okoliša te Klimatske analitike i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš tvrdi se da je svijet na putu da proizvede 120 posto više fosilnih goriva od razine koja je potrebna za ograničenje porasta globalne temperature od 1,5 °C.

Cilj ograničenja porasta globalne temperature na razini „znatno manjoj“ od 2 °C dogovoren Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine bit će nemoguće postići, upozorava Ekovjesnik. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procjenjuje da možemo očekivati porast globalne temperature od 3 °C i to već 2030. godine.

UNEP-ova studija pod nazivom „Proizvodni jaz: Odstupanje između planirane proizvodnje fosilnih goriva po zemljama i razinama svjetske proizvodnje u skladu s ograničenjima globalnog zatopljenja na 1,5 °C ili 2 °C“ istražuje prognoze proizvodnje nafte i plina za 2030. i to sedam glavnih zemalja proizvođača fosilnih goriva (Kina, SAD, Rusija, Indija, Australija, Indonezija i Kanada).

Također, studijom su obuhvaćene prognoze proizvodnje nafte i plina u Njemačkoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji. Zabrinjavajući rezultati studije otkrivaju kako su navedene prognoze nespojive s ciljevima Pariškog sporazuma. Naime, proizvodnja fosilnih goriva mogla bi biti 40 do 50 posto veća od razine potrebne za postizanje ograničenja porasta globalne temperature do 2 °C. Primjerice, samo predviđena proizvodnja ugljena u 2030. godini u promatranim zemljama premašuje razinu kompatibilnu s ciljem od 2 °C za čak 150 posto.

''Ovaj nam izvještaj po prvi put pokazuje pravi razmjer neusklađenosti između ciljeva Pariškog sporazuma, nacionalnih planova smanjenja emisija i planova industrije fosilnih goriva, odnosno proizvodnje ugljena, nafte i plina'', izjavio je Michael Lazarus, viši znanstvenik i direktor američke ispostave Instituta za okoliš u Stockholmu (SEI) te jedan od glavnih autora studije.

Unatoč provedbi klimatske politike koja je omogućila brz razvoj obnovljivih izvora energije tijekom protekla dva desetljeća, autori studije tvrde kako „razina proizvodnje fosilnih goriva nikada nije bila tako visoka.“ Energija iz fosilnih goriva i dalje čini čak 80 posto globalne primarne energije, a njihov doprinos emisijama stakleničkih plinova iznosi 75 posto. Najgora vijest je što ta visoka razina ne opada. Prema ovoj studiji, očekuje se da će proizvodnja nafte do 2040. porasti za 43 posto, a plina za više od 47 posto.

Činjenica je da su aktivnosti smanjenja emisija ugljikovog dioksida u određenim zemljama „nedovoljno zastupljene“ u borbi protiv klimatskih promjena. No, prema autorima studije, energetska tranzicija je i dalje moguća zahvaljujući ubrzanom razvoju novih tehnologija obnovljivih izvora energije, posebice na području energije vjetra i solarne energije. Također, važno je istaknuti kako bi razvoj održivih energija mogao stvoriti 24 milijuna novih radnih mjesta širom svijeta.