“Predlažemo da se udvostruči trajanje fonda i udvostruče njegovi financijski kapaciteti. Europski investicijski fond osigurat će najmanje 500 milijardi eura do 2020. godine, a radit ćemo na tome da dosegnemo 630 milijardi eura do 2022. godine. Ako zemlje članice daju svoj doprinos možemo ići čak i brže”, rekao je Juncker u svom govoru o stanju Unije pred zastupnicima Europskog parlamenta okupljenim na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Prvotni Junckerov investicijski plan, pokrenut 2015. godine, predviđao je da se do 2018. godine mobilizira 315 milijardi eura.
Juncker je također najavio i investicijski plan za Afriku.
Investicijski plan za Afriku
“Danas pokrećemo ambiciozni investicijski plan za Afriku i susjedstvo, koji bi mogao dosegnuti 44 milijarde eura, a mogao bi se popeti na 88 milijardi ako zemlje članice daju svoj doprinos”, rekao je Juncker, dodajući da se moraju napasti uzroci masovnih migracija.
“Novi plan nudi pojas za spašavanje onima koji bi u suprotnom bili prisiljeni da se upute na opasno putovanje. To se mora učiniti”, rekao je Juncker.
Juncker je rekao da EU poštuje odluku Velike Britanije o odlasku, ali da sama Unija nije zbog toga u opasnosti.
“Poštujemo britansku odluku, zbog koje nam je žao, ali opstojnost EU-a tom odlukom nije ugrožena”, rekao je Juncker.
U svom se govoru osvrnuo na izazove koji stoje pred Europskom unijom te predstavio svoje prioritete za predstojeće razdoblje.
Sigurnosne prijetnje
“Prije svega moramo priznati da imamo mnogo neriješenih problema u Europi – od visoke nezaposlenosti, socijalne nejednakosti, golemih javnih dugova, velikog izazova integriranja izbjeglica do realnih prijetnji našoj sigurnosti kod kuće i vani”, kaže Juncker.
Naglasio je da Europska unija ne može biti Sjedinjene Europske Države, da je ona mnogo kompleksnija te da bi ignoriranje te kompleksnosti bilo pogrešno i moglo voditi do pogrešnih rješenja.
Istaknuo je da je sljedećih godinu dana odlučujuće za Europu te poručio da Unija može biti jedinstvena samo ako svi – europske institucije, nacionalne vlade i parlamenti vuku u istom smjeru. “Sljedećih 12 mjeseci ključno je razdoblje za stvaranje bolje Europe, Europe koja štiti, koja čuva europski način života, koja osnažuje naše građane, koja brani kod kuće i vani i Europe koja preuzima odgovornost”, kaže Juncker.
Reforma ekonomske i monetarne unije
Najavio je da će u ožujku sljedeće godine, kada pada 60. obljetnica potpisivanja Rimskih sporazuma, Komisija objaviti svoju viziju kako pojačati i reformirati Ekonomsku i monetarnu uniju, uzimajući u obzir političke i demokratske izazove s kojima će se 27 članica susretati u budućnosti.
Junckerov govor dolazi dva dana prije neformalnog samita čelnika 27 zemalja u Bratislavi, na kojem će se baviti budućnošću EU-a nakon odlaska Velike Britanije i načinom kako urediti Uniju da se može suočiti s izazovima koji su pred njom.
“Pozivam svakog od 27 čelnika EU-a koji idu u Bratislavu da razmisle o tri razloga zašto nam treba EU. Tri stvari za koje su spremni preuzeti odgovornost i braniti ih te provesti ih vrlo brzo”, poručio je Juncker.
Pozvao je sve povjerenike Europske komisije da u sljedeća dva tjedna u nacionalnim parlamentima raspravljaju o stanju u Uniji.
Izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što Vijeće i Parlament tjeraju Komisiju da donese odluku u slučajevima kada se zemlje članice ne mogu dogovoriti oko nekog pitanja. “Mi ćemo promijeniti ta pravila, jer to nije demokracija”, rekao je.
Besplatan internet u svakom gradu i selu
Juncker predlaže konkretne prijedloge za sljedećih 12 mjeseci, koji se odnose na investicije, jedinstveno digitalno tržište, tržište kapitala, sigurnost itd. Među inim, najavio je prijedlog da se u središtima svakog sela i grada u EU-u do 2020. godine osigura besplatna bežična internetska veza, nova pravila o zaštiti autorskih prava koja trebaju osigurati da novinari, izdavači i pisci budu pošteno plaćeni za svoj rad bez obzira na koji način i kojim putem rezultati njihova rada postaju dostupni javnosti.
“Želimo stvoriti novi zakonski okvir koji će omogućiti povezivanje Europe. Bude li se u to dovoljno investiralo, to će donijeti najmanje 1,3 milijuna novih radnih mjesta”, rekao je Juncker, dodajući da bi nova 5G mreža mogla stvoriti dodatnih dva milijuna radnih mjesta u Europi. Osvrnuo se i na pitanje roaminga, koji bi od sljedeće godine trebao biti ukinut. Juncker je nedavno povukao prijedlog da se korištenje mobilnih telefona u europskom inozemstvu ograniči na 90 dana bez plaćanja naknada za roaming.
“U svakom dijelu Europe morate se osjećati kao kod kuće kada je u pitanju korištenje mobitela", rekao je Juncker. Zemlje članice EU-a pozvao je na solidarnost u rješavanju migrantske krize, ali ta solidarnost “mora dolaziti iz srca, a ne pod prisilom”. Zatražio je pomoć za Bugarsku kako bi osigurala svoje granice, na koje bi EU trebala uputiti 200 graničara i 50 vozila do kraja ove godine.
Registracija pri ulasku u EU
Najavio je da će do kraja godine predložiti sustav koji će registrirati sve putnike koji ulaze i izlaze iz EU-a. “Svaki put kada neka osoba uđe u EU ili napusti njen teritorij, registrirat će se datum, mjesto i razlozi putovanja”, rekao je Juncker.
Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu.
Juncker je rekao da bi Unija trebala raditi na stvaranju zajedničkih vojnih snaga, koje bi se dopunjavale s NATO-om. “Više europske obrane u NATO-u, ne znači manje transatlantske solidarnosti”, kaže Juncker. Juncker je istaknuo da Europa mora dati više na socijalnom planu jer nije dovoljno socijalna, da je nezaposlenost i dalje velika, pogotovo među mladima.