Puna dva mjeseca Bugari su svake večeri održavali prosvjede jer tvrde da je oligarhijska mafija zauzela državu i proširila svoj utjecaj duboko u institucije, a posebno se to odnosi na pravosuđe, medije i sigurnosne službe. Njihovi konkretni zahtjevi bili su ostavka premijera Bojka Borisova i glavnog državnog tužitelja Ivana Gesheva.
Mnogi Bugari smatraju da je njihova i budućnost njihove djece ugrožena u najsiromašnijoj državi EU u kojoj, kako navode, mafijaška elita djeluje iznad zakona, a svoju "bazu" ima u ekonomiji. Prema posljednjim istraživanjima čak 80 posto Bugara smatra da je korupcija u državi široko rasprostranjen, dok ih 70 posto podržava prosvjede.
Prosvjedi su postali sve nasilniji, a policija se prošlog tjedna sukobila s demonstrantima na skupu nazvanom "veliki nacionalni ustanak", dok je novi prosvjed najavljen već za danas.
Ugledni Politico.eu je u svom članku pokušao objasniti kako je došlo do krize koja ovih tjedana doživljava vrhunac.
Tko su pripadnici bugarske mafije?
Današnji bugarski oligarsi i mafijaši vuku svoje "podrijetlo" iz sigurnosne službe iz komunističke ere koja je stekla moć u obračunima raznih klanova u 90-im godinama nakon propasti komunizma. Ugrabili su industriju i preuzeli "poslove" krijumčarenja oružja i droge. "Gospodin Veliki" bio je hrvač i bivši agent Državne sigurnosti Iliya Pavlov koji je vodio konglomerat Multigrup. Ubijen je iz snajperske puške 2003. godine, no njegovi suradnici iz tajne policije su i dalje vrlo moćni ljudi u Bugarskoj.
Što je radio Borisov 90-ih kada je u Bugarskoj vladalo bezakonje?
I Bojko Borisov ima "pedigre" opasnog momka kao bivši šampion u karateu i, što je bitnije, bivši zaštitar komunističkog diktatora Todora Zhivkova. Poznati mafijaš ga je čak optužio da je bio povezan s mafijaškom zaštitom i reketom nazvanim SIC, no Borisov je to odlučno negirao, a u javnosti se voli prikazivati kao borac protiv korupcije. No, prosvjednici i predsjednik Bugarske Rumen Radev baš njega vide kao glavnog "zaštitnika" mafije.
Jesu li ovih dana česta mafijaška ubojstva u Bugarskoj?
Krvavi obračuni organiziranog kriminala stišali su se početkom 2000-tih godina. Kada se država 2007. godine pridružila Europskoj uniji, Bruxelles je planirao uvesti nadgledanje pravosuđa, a mnogi mafijaši svoje su aktivnosti iz crne zone prebacili u legalne poslove. Nastojanje EU da progura reformu pravosuđa je propalo, a u državi nikada nije osuđen niti jedan visokopozicionirani političar ili šef mafije.
Mnogi procjenjuju da je sadašnja kriza i prosvjedi protiv raširene korupcije snažno povezana s time što su se oligarsi, sada lišeni straha od akcija EU, vratili na taktiku ovladavanja ekonomijom iz 90-ih godina. Jedna od glavnih zamjerki prosvjednika je da EU nastavlja davati novac koji, dobrim dijelom, na kraju završava u mafijaškim džepovima, a ne zahtijeva uspostavu vladavine prava u državi.
EU fondovi su dio problema
Ministar poljoprivrede i zamjenik ministra gospodarstva prošle godine podnijeli su ostavke zbog skandala vezanog uz korištenje fondova EU. Poljoprivrednici tvrde da milijuni eura iz EU fondova idu za poljoprivredna gospodarstva koja ne postoje. Natječaji za infrastrukturu, kao što su ceste, dijele se na male dijelove kako bi što više kriminalaca moglo dobiti EU novac, a mnogi financirani projekti su loše obavljeni pa se stalno moraju tražiti nove sume kako bi se popravilo ono što nije napravljeno kako treba. No, Bruxelles i Berlin ne kritiziraju Borisova. Mnogi smatraju da je to zato što je on ključni saveznik njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Europskoj pučkoj stranci koja okuplja europske stranke desnog centra.
Što je pokrenulo prosvjede 2020.?
Bivši ministar pravosuđa i predsjednik antikorupcijske stranke "Da, Bugarska" Hristo Ivanov, početkom srpnja u prijenosu na internetu s plaže na Crnom moru pokazao je kako je jedan od najmoćnijih Bugara, počasni predsjednik bugarske etnički turske stranke i bivši agent iz sovjetskog doba s kodnim imenom Sava, Ahmed Dogan, ilegalno okupirao državni posjed za svoje raskošno sjedište i marinu te da ga čuvaju agenti državne sigurnosne službe.
Zašto su Bugari izašli na ulice?
Iako tajkuni u Bugarskoj već dugo svojim ilegalnim građevinama zaposjedaju plaže i druga atraktivna zemljišta, ova objava je dovela je do toga da se slučaj pretvori u krizu vladavine prava. Predsjednik Radev, saveznik Socijalističke stranke, inzistirao je na tome da Dogan i njegov moćni stranački kolega, medijski mogul Delyan Peevski, nemaju pravo da ih čuvaju državni sigurnjaci. U potezu koji su mnogi vidjeli kao osvetu, glavni tužitelj naložio je raciju u Uredu predsjednika i uhitio dva suradnika predsjednika Radeva. Ivanov je potom optužio Dogana i Peevskog da su "oteli" pravosudni sustav. Smatrajući da je Geshev prevršio svaku mjeru prosvjednici su 9. srpnja izašli na ulice.
Kako je reagirao Borisov?
Borisov je na početku krize mlako nastupio prema Doganu i Peevskom i time si stvorio probleme jer su prosvjednici zaključili da su saveznici. Prosvjedi su toliko narasli da su se Dogan i Peevski morali odreći svojih državnih agenata. Nakon još nekih optužbi, Borisov je morao intervenirati i zastaviti Dogana u korištenju elektrane na Crnom moru za osobno bogaćenje. Dotad je pobuna već dobrano narasla.
Što se događa s pravosuđem u Bugarskoj?
Objave posljednjih mjeseci usmjerile su se na činjenicu da se pravosuđe, pojačano sa žestokim momcima s oružjem, a štićeno od policije, koristi za prijetnje poslovnim ljudima, često i u prevarama među oligarsima. U dva slučaja, poslovni ljudi su tvrdili da im je pravosuđe prijetilo da će njihovim rođacima uskratiti liječenje ako im ne prepišu svoju imovinu.
Zato na nekim transparentima piše "Osam patuljaka"?
Osam patuljaka je ime restorana u Sofiji gdje se održao sastanak na kojem je, prema objavi bugarske grupe za borbu za transparentnost, tužiteljstvo pomoglo u preuzimanju najvećeg bugarskog proizvođača dizala prijeteći vlasniku restorana. Kriminalci su željeli tu kompaniju zbog novca iz EU fondova, odnosno zato što će Bruxelles dati novac za obnovu zastarjelih zgrada u gradskim blokovima.
Koga Vlada i tužiteljstvo krivi za prosvjede?
Vlada i tužiteljstvo za pokretanje prosvjeda krivi vlasnika casina Vasila Bozhkova, koji nosi nadimak "Lubanja". S druge strane, on tvrdi da je država od njega iznudila milijune eura. Vlada i tužitelji, pak, tvrde da on i drugi poslovni ljudi financiraju prosvjede. Šire politički gledano, desni centar i desnica okupljeni oko Borisova objašnjavaju da su prosvjedi dio plana da se na vlast dovedu Radev i Socijalistička stranka sklona Rusiji.
No, ti argumenti nisu uvjerili prosvjednike
Previše je znakova o politizaciji institucija u Bugarskoj. U zadnjoj epizodi, vlasnik lanca prodavaonica dječjih igračaka Hippoland ispričao je bugarskim medijima da su vlasti izvršile raciju zbog provjere poreza ubrzo nakon što je izrazio podršku prosvjedima. Vlada je kazala da je vrijeme akcije bilo slučajno, no sada neki prosvjednici na demonstracije nose i dječje igračke.
Građani Bugarske su bijesni i frustrirani zbog činjenice da su potrebne veze s vladajućom strankom GERB kako bi se dobio i najbanalniji posao čistača Gradske vijećnice ili neko drugo namještenje u državnoj tvrtki. Naravno, isto se odnosi na male poduzetnike koji moraju davati "poklone" kako bi dobili posao s državom ili lokalnom samoupravom, a u jednom slučaju to je čak bilo i davanje mita u - kobasicama.
