Tužitelj je na početku izlaganja spomenuo par primjera zločina počinjenih pod Hadžićevim vodstvom. Spomenuo je sudbinu obitelji Pap kod Erduta, odnosno smrt Franje Papa i njegovog sina koji su pretučeni i ubijeni u Centru za obuku kojim je upravljao Željko Ražnatović Arkan. Papova supruga počela se raspitivati o muževoj sudbini, nakon čega su ona i njezin drugi sin uhićeni i ubijeni.
Spomenuo je i referendum održan u Iloku nakon kojeg se iz grada iselilo oko 8.000 ljudi, te ubojstvo Hrvata iz Lovasa koji su natjerani u minsko polje.
Tužitelj je za Hadžića kazao da ništa nije učinio kako bi zaštitio nesrbe s područja istočne Slavonije i kasnije tzv. Republike Srpske Krajine, da je odobravao zločine i s ostalima radio na planu uspostave etnički čistog srpskog teritorija. Kao istaknute članove tog udruženog zločinačkog pothvata tužitelj je naveo Slobodana Miloševića, Jovicu Stanišića, Frenkija Simatovića, Mihalja Kertesa, Željka Ražnatovića Arkana...
Naveo je i da će dokazi pokazati da je Hadžić sudjelovao u tom zajedničkom zločinačkom pothvatu, da je radio je na uspostavi monoetničke države, da je stvarao zakone koji su bili diskriminatorni prema nesrbima, da je otimao imovinu iseljenih Hrvata...
'Prljave poslove' radilo je više jedinica, no cijelo vrijeme su te snage ispunjavale zadatak da s područja istočne Slavonije isele nesrbe. Tužitelj je naveo kako su tada tamo djelovale JNA, Srpska dobrovoljačka garda (Arkanovi ljudi), lokalna teritorijalna obrana, Šešeljevi volonteri, crvene beretke Franka Simatovića...'To je bila sezona otvorenog lova', rekao je ranije tužitelj, opisujući ponašanje vojske.
U uvodnoj riječi je tužitelj prikazao i neke snimke: jednu iz 1992. koja pokazuje kako general JNA hvali djelovanje Arkanovih dobrovoljaca, te još jednu snimku na kojoj Arkan na engleskom govori da 'neće uzimati zatvorenike, već će ubiti fašističke hrvatske vojnike ustaše'. Pokazao je i snimku iz 1993. godine, kada je Hadžić putovao u New York na mirovne pregovore, kada je izjavio da mir može osigurati samo granica između Hrvata i Srba, čime se pokazuje kako Hadžić nije pokušavao raditi na miru i zaustaviti zločine.
"Nije ignorirao, već je planirao" masovna iseljenja, pritvaranja... Osobno je naredio protjerivanje, slao je ljude Arkanu u ruke. Nakon pada Vukovara, sam se pobrinuo da oko 200 zatvorenika bude premješteno u Srbiju, naveo je tužitelj.
Posljednje suđenje u mandatu Haaškog tribunala
Suđenje Hadžiću je posljednje suđenje u mandatu Haaškog tribunala. Tužiteljstvo je u ponedjeljak na predraspravnom ročištu predložilo da suđenje traje 170 sati, a da se pozove 85 svjedoka.
Gorana Hadžića optužnica tereti za zločine počinjene u Istočnoj Slavoniji od lipnja 1991. do prosinca 1993., a na teret mu se stavljaju progoni, ubojstva, mučenja, surova postupanja i razaranja. 'Gospodar života i smrti', kako su ga zvali, uhićen je u srpnju prošle godine, nakon sedam godina bijega, na Fruškoj gori u Srbiji, kao posljednji bjegunac od ukupno 161 optuženog u Haagu.
Kad se prvi put pojavio pred sudom kazao je da se ne osjeća krivim.
Inače, pred hrvatskim sudovima, Hadžić je osuđen na ukupno 20 godina zatvora.
